https://www.youtube.com/watch?v=u5HQ4z3UWrQ&feature=youtu.be


Javnu rasvjetu treba održavati grad Zagreb

Bandić i njegova stranka, uz pomoć Neovisnih za Hrvatsku, čije ime sve više podsjeća na loš vic, pokušavaju već u nekoliko navrata provući Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama o određivanju poslova javne rasvjete i to tako da propozicije natječaja budu takve da se u Hrvatskoj na njega mogu javiti samo četiri privatne tvrtke. Prijedlog takve Odluke dolazi na klupe zastupnika i zastupnica svaki puta u ponešto izmijenjenom obliku. Na prethodnoj sjednici, u utorak 26. 6. prijedlog se od prethodnog razlikovao jedino po tome što bi se ugovor za obavljanje poslova sada sklopio na dvije umjesto na prethodnih četiri godine.

Radnička fronta i Lijevi blok smatraju da poslove javne rasvjete treba obavljati gradsko poduzeće. No, opća privatizacija zahvatila je i ovaj segment poslova. Podsjetimo kako je od 1998. komunalna infrastruktura koja se isključivo koristi za javnu rasvjetu s Hrvatske elektroprivrede d.d. Zagreb u cijelosti prenesena u vlasništvo Grada Zagreba i do 2010. poslove održavanja objekata i uređaja javne rasvjete obavlja HEP temeljem ugovora. Od 2010. do danas poslovi održavanja objekata i uređaja javne rasvjete na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu povjeravali su se fizičkoj ili pravnoj osobi na temelju ugovora, a nakon provedenog javnog natječaja. Za razliku od Beča ili Rijeke, posao javne rasvjete je u Zagrebu u rukama privatnog poduzeća1 iako se radi o komunalnoj infrastrukturi koja je od vitalne važnosti za grad. (Ugovor upravo ističe privatnoj tvrtki Elicom d.o.o. koja je 2014. dobila ugovor na 32 milijuna kuna.) 

Obrazloženje gradonačelnika zašto takve poslove ne bi trebala obavljati gradska tvrtka nije dostatno – pogotovo argument da je ovu komunalnu djelatnost bolje dati u ruke privatnicima jer će se tako djelatnost obavljati "kvalitetno i kontinuirano uvažavajući posebne propise i pravila struke". Obavljanje poslova na ugovor od samo dvije godine sve je samo ne održavanje kontinuiteta. Kontinuitet i sigurnost kvalitete može se upravo održati tako da Grad sam osigura uslugu javne rasvjete. Također opravdanje hitnosti nije dostatno - navodno se hitno treba potpisati ugovor zbog isteka postojećeg, pa se tvrdi da nije moguće osnivanje trgovačkog društva odnosno podružnice u sklopu Zagrebačkog holdinga, no ništa nam ne garantira da bi se nakon isteka ugovora od dvije godine isti argument hitnosti opet pojavio, a tvrtki koja dobije posao produžio bi se ugovor na još dvije godine. Nije zakonodavna vlast odgovorna što nije zastupnicima na vrijeme dala ovo pitanje na Skupštinu pa da se ostavi dovoljno vremena za otvaranje podružnice u sklopu Holdinga, odnosno namjerno smo dovedeni pred gotov čin. 
U obrazloženju ove odluke dodaje se da trenutno u Holdingu nema stručno osposobljenih osoba niti se raspolaže tehničkom opremom potrebnom za obavljanje održavanja javne rasvjete. No, ako je Zagreb mogao 1997. godine, kada uvodi po prvi puta javnu rasvjetu, organizirati ove poslove, onda valjda može i 2018. godine. Sigurno je danas potrebno više zaposlenih od 22 radnika koja su 1997. godine u prvoj zagrebačkoj električnoj centrali, nazvanoj Munjara obavljali ovu djelatnost, ali napretkom znanosti i tehnologije, a i brojem obrazovanih i osposobljenih ljudi, vjerujemo da je to ipak moguće organizirati.

 

Govorimo li o uštedama...

Postoje mnoge analize zašto outourcing poslova nije dobar2. No, za ovu konkretnu djelatnost koju obavlja privatna tvrtka možemo primijetiti da se godišnje izdvaja preko 32 milijuna kuna, pa je za vjerovati da je taj iznos dostatan za osposobljavanje Grada za njezino obavljanje, pogotovu ako uzmemo u obzir da je 2008. godine, kada je bila u rukama Grada Zagreba, Grad izdvajao tek nešto više - 35 milijuna kuna3 i 4. Eventualna ušteda je neznatna, pogotovu uzmemo li u obzir uvjete poslovanja, odnosno to da su radnici u privatnom odnosno kapitalističkom sektoru u pravilu lošije plaćeni, s nesigurnim ugovorima o radu, da im se plaće ne isplaćuju na vrijeme, da im se ne plaćaju doprinosi te da se poslodavci prema njima ponašaju kao da su roblje, a dobit uzimaju privatnici.

Prosječna neto plaća po satu rada u javnom sektoru inače je za oko 25 % veća nego u privatnom sektoru. Također u privatnom sektoru postoji premija na visoko obrazovanje u odnosu na javni sektor5, dok je u slučaju poduzeća u državnom vlasništvu prisutna viša razina prosječnih plaća u odnosu na privatni sektor na svim stupnjevima obrazovanja. Također, zaposlenici u privatnom sektoru su u prosjeku za više od pet godina mlađi u odnosu na zaposlene u javnom sektoru ili poduzećima u državnom vlasništvu, što pokazuje tendenciju generacijske diskriminacije i socijalnog darvinizma tipičnog za uvjete tržišne utakmice u privatnom sektoru.

Ukratko, potičući outsourcing, Grad Zagreb u kojem živi 19,2 % ukupnog stanovništva Hrvatske izravno je odgovoran za loše stanje u kojem se ljudi iseljavaju. Grad Zagreb pak nezaposlenost rješava potpuno nekorisnim mjerama – za programe poticanja razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva, primjerice, iz proračuna se izdvaja čak 23 milijuna kuna, a rezultati su slabi ili nikakvi. Umjesto postojećih mjera poticanja poduzetništva u Zagrebu, padu nezaposlenosti moglo prije pogodovati trajno zapošljavanje radnika na poslovima javne rasvjete.
No, ne samo da Holding radi outsourcing poslova koje bi mogao sam obavljati, već sve više potiče atipične oblike rada i tako u velikoj mjeri sudjeluje u trendu koji nas je doveo do toga da je Hrvatska sada na četvrtom mjestu u Evropi po takvim oblicima rada. (U Hrvatskoj je čak 8,4 % nesigurnih poslova s ugovorima najčešće na samo 3 mjeseca, dok je u EU prosjek 2,3 %). Samo je u podružnici Čistoća Holding u 2017. godini zabilježio porast agencijskog rada od 277%. 
Toliko o uštedama koje se proklamiraju kao rješenje s outsourcingom. Visoki troškovi agencijskog zapošljavanja i ugovori s tvrtkama koje pružaju takve poslove, poput javne rasvjete, ne daju Gradu za pravo da nastavi s takvom politikom. 

Stoga će Radnička fronta u sklopu Lijevog bloka učiniti sve i iskoristiti sve mehanizme koji su nam na raspaloganju, a Klub Lijevog bloka bit će protiv ove odluke, i smatramo da komunalnu djelatnost, kao sada javnu rasvjetu, treba voditi gradsko poduzeće.

 

 

1 Elicom d. o. o. - 2014. dobio je ugovor na 32 milijuna kuna (uz 80% povećanje).

2 http://blogs.lse.ac.uk/netuf/2018/06/14/why-public-sector-outsourcing-is-less-efficient-than-soviet-central-planning/

3 2009. godine 39 milijuna kuna; 2007. 50 milijuna kuna.;  2006. 21,6 milijuna.

4 Rijeka recimo izdvaja 11,13 % dijela svojeg proračuna namijenjenoga za komunalnu radove (koji iznose 10% proračuna, odnosno 90,66 milijuna kuna) za javnu rasvjetu, što je oko 10 milijuna kuna.

5 http://www.eizg.hr/hr-HR/Analiza-placa-u-javnom-i-privatnom-sektoru-u-Hrvatskoj-1353.aspx

Pošteno je priznati da ova stranica koristi cookies/kolačiće.
Podatke koji se prikupe na taj način ne dilamo dalje. Pogotovo ne Googleu.
Za analizu statistike posjeta, kao i za sve drugo, koristimo open source.
OK?

×

Greška

[OSYouTube] Alledia framework not found