Autor: Mate Kapović
Ako pratite Radničku frontu, znat ćete da često spominjemo u javnosti jednu statistiku - onu da je prosječna realna plaća po kupovnoj moći u Hrvatskoj 1978. bila za čitavih 27% veća nego 2015, pozivajući se na istraživanje dr. Josipa Tice s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu [1]. Razlog zašto ovo često spominjemo nije iz nekakve jugonostalgije ili želje za povratkom na staro (što nije ni moguće ni poželjno), nego iz želje da se politika zasniva na stvarnim činjenicama (koliko god se one nekima ne sviđale) i da se govore točni podaci (koliko god ih mediji i više-manje sve političke opcije htjele prešutjeti).
A činjenice, kao što je ova statistika, jednostavno upućuju na to da je zadnjih nekoliko desetljeća bilo nazadovanje. Pri čemu ne mislimo samo na razdoblje od 1990. jer to i nije bila prava granica - privatizacije su počele još 1989. u Jugoslaviji, a čitave krizne 1980-e su predstavljale oštriji početak prelaska na kapitalizam, s mjerama štednje, ugovorom s MMF-om itd. (zaokretanje prema tržištu je pak stariji proces, koji počinje još tamo 1965).
Kako desnica (i mainstream) odgovaraju na ovakve činjenice? Najčešće se ovakve statistike prešućuju i ignoriraju. No ipak, nekad se na njih mora odgovoriti. Katkad se to pokušava tako da se, bez ikakvih argumenata, tvrdi da one nisu točne - o tome se nema što puno reći. No zanimljivije je kad ih se pokušava relativizirati na drugi način.
Jedan takav slučaj smo mogli vidjeti kod Tomislava Jonjića, člana zagrebačke Gradske skupštine i člana kulturfašističke stranke Esih-Hasanbegović. Riječ je o jednom iz tipične bulumente Hasanbegovićevih revizionista [2]. On je u nekoliko navrata, sukobljavajući se javno s autorom ovoga teksta, bio suprotstavljen navedenom podatku o prosječnim realnim plaćama 1978. i 2015. [3] Zanimljiva je njegova reakcija. Kao povjesničar, očito nije mogao poseći za inače tipičnom reakcijom nijekanja realnih podataka pa je krenuo s relativizacijom.
Zanemarimo li pokušaj da tvrdnje u stilu da "ekonomija nije sve" (u smislu da su neke stvari - npr. "nacionalni osjećaj" i sl. - bitnije od ekonomije), najzanimljiviji je njegov pokušaj relativizacije daleko viših plaća u SR Hrvatskoj tvrdnjom da je i nacistička Njemačka imala punu zaposlenost. Osim što je zanimljivo da je baš to izabrano za usporedbu (iako je on navodno kritičan prema nacizmu/fašizmu - naravno, samo prividno i površinski), takva usporedba nikako ne može stajati.
Da, točno je da je u Hitlerovo doba u 1930-ima u Njemačkoj postojala skoro puna zaposlenost, ponajprije zbog ogromne militarizacije i proizvodnje oružja (kao pripreme za dolazeći Drugi svjetski rat). No to nikako nije usporedivo s realsocijalističkom Jugoslavijom, čak i ako ostavimo po strani sve neekonomsko (Holokaust itd.). Naime, to što je Njemačka tada imala ekonomskih uspjeha nije nikakvo iznimno stanje - Njemačka je bila razvijena i prije nacističkog razdoblja (uz iznimku desetljeća velikih problema zbog poraza u Prvom svjetskom ratu, ratnih reparacija i svjetske ekonomske krize 1929. u Weimarskoj Njemačkoj) i nakon nacističkog razdoblja.
Njemačka je jednostavno dio kapitalističke jezgre - najrazvijenijih zemalja na svijetu - i ekonomija nacističke Njemačke u tom smislu nije nikakvo čudo ni izuzetak. Niti se ikako može uspoređivati sa situacijom na ekonomskoj periferiji, gdje se nalazimo mi. Naši prostori su bili nerazvijeni u prvoj Jugoslaviji, bili su nerazvijeni još prije toga u Habsburškoj monarhiji, a sada smo još uvijek periferija.
U tom smislu se, gledajući ekonomski (ali i druga područja), jedini pravi i veći ekonomski razvitak dogodio upravo u razdoblju druge Jugoslavije. To je jednostavno ekonomska činjenica koju je teško nijekati - i koja se nikako ne može relativizirati potpuno nemogućim usporedbama s odavno i konstantno razvijenom Njemačkom.
PS. što se tiče Drugog svjetskog rata, treba dodati da je tek on razriješio veliku ekonomsku krizu iz 1929. pa je od 1945. do 1970. nastupilo „zlatno doba kapitalizma“, tzv. „kejnzijanski kompromis“. Zanimljivo je da je američka ekonomija tokom rata bila zapravo komandna, slična centralnom planiranju SSSR-a (koje je i samo bilo modelirano po ratnoj ekonomiji Njemačke u Prvom svjetskom ratu).
[2] http://www.portalnovosti.com/naci-kartel
[3] Vidi npr.