Autor: Hrvoje Štefan
Historijska novela 'Red Plenty' autora Francisa Spufforda govori o specifičnom razdoblju optimizma što je nastupio u SSSR-u nakon smrti Staljina. Optimizam je proizašao iz klime popuštanja staljinističkog terora i očekivanja, ne samo najširih masa već i partijskog rukovodstva i najviših znanstvenih i intelektualnih krugova, da projekt socijalističke modernizacije ulazi u fazu koja će osigurati rapidan porast materijalnog i potrošačkog standarda i definitivno sustizanje i prestizanje kapitalističkog zapada zahvaljujući superiornosti reformirane planske ekonomije.
Glavni problemi sa sovjetskom planskom ekonomijom započeli su sa potrebom prelaska sa vrlo uspješne i ekstenzivne primarne faze izgradnje industrijske, energetske i komunalne (i vojne) infrastrukture na fazu intenzivne proizvodnje određene potrošačkm preferencijama (naravno, ne u kapitalističko-tržišnom smislu već u okviru demokratski utvrđenih odredbi plana i raspodjele prema radu).
Za takav prijelaz potrebna je bila reforma 'informacijskog mehanizma' kojim se određuju glavni parametri proizvodnje i potrebne alokacije rada i resursa. A ta se reforma u Kantorovičevom prijedlogu trebala temeljiti na novom planskom sustavu izračuna tzv. 'cijena u sijeni' koje bi osigurale optimizaciju i omogućile rast produktivnosti.
No taj izračun bi bio izračun automata i algoritma i partija i njezin kadar više ne imali ulogu političkog arbitra na razini planiranja, usklađivanja i dogovaranja (iz čega je golemi partijski establišment crpio moć), već bi nju nadopunjavale odluke potrošača i demokratskog političkog tijela.
Inače, za Glušovljev prijedlog se može reći da je podjednako značajan kao i Kantorovičev, no bio je lakše odbačen jer njegova ideja mrežnog povezivanja kompjuterima i brzina procesuiranja informacija na tadašnjem stupnju razvoja tehnologije omogućavala suviše neprecizne aproksimacije za njegov model.
No uz današnju tehnologiju i brzine, dovoljno precizan izračun za cijelu ekonomiju bio bi sasvim moguć.