Autor/ica: Radnička fronta
Podrška državnim službenicima i namještenicima u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu!
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske
Kako smo upravo mi iz Radničke fronte, odnosno naša zastupnica u Hrvatskom saboru Katarina Peović bili inicijatori opozicijskog zahtjeva za izvanrednu sjednicu oko točke štrajka na sudovima i državnim odvjetništvima zahvaljujemo cijeloj opoziciji što su nas podržali u tom dijelu!
Sada je potez na predsjedniku države, jer su kvarni predsjednik Sabora Gordan Jandroković, kao i HDZ-ova većina već odbili taj zaključak.
Evo našeg obrazloženja koje je potpisala čitava oporba:
Na temelju članka 165. Poslovnika Hrvatskog sabora (NN br. 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20), Klub zastupnika … predlaže Hrvatskom saboru da donese sljedeći
ZAKLJUČAK
Zadužuje se Vlada Republike Hrvatske da u roku od 15 dana od dana donošenja ovoga Zaključka postigne dogovor sa službenicima i namještenicima u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu o povećanju plaća od 300 eura, te dogovor o reguliranju kolektivnog pregovaranja za radnike u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu.
Obrazloženje
Štrajk državnih službenika i namještenika u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu traje od 5. lipnja ove godine kada su službenici i namještenici prestali s radom, a obavljaju se samo nužni poslovi. Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika pokrenuo je štrajk u kojemu, prema procjenama sindikata, sudjeluje od 3000 do 5000 radnika. Štrajk trenutno traje 39 dana, što je najdulji štrajk u povijesti Hrvatske.
Državni službenici i namještenici štrajkaju za veće plaće, što je opravdan zahtjev uzevši u obzir da su njihove neto plaće oko 600 eura, te nisu dostatne niti za temeljne životne potrebe. Nije pretjerano reći, da s takvim plaćama, službenici i namještenici rade i žive u siromaštvu, mnogi kao, praktički, socijalni slučajevi (osobito samohrane majke bez alimentacije, samci, radnici sa zdravstvenim poteškoćama…). Službenici i namještenici traže inicijalno 400 eura, a danas, s aktualnim povećanjima 300 eura povećanje plaća te reguliranje kolektivnog pregovaranja za zaposlene u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu.
Povećanje plaća državnim službenicima i namještenicima od 60-100 eura koje je stupilo na snagu 1. srpnja nije dostatno da bi plaće dosegle iznos s kojim je moguće živjeti. Riječ je o povećanju koje, nakon niza inflatornih pritisaka i ulaskom Republike Hrvatske u eurozonu, ne čini iznos koji bi predstavljao bitno poboljšanje u odnosu na dosadašnje plaće.
Da je riječ o plaćama koje ne mogu radnicima osigurati normalan život, svjedoči i podatak da je nepopunjenih radnih mjesta čak 1166, te da radnici mahom odlaze iz ovog zanimanja, a novi se ne zapošljavaju. Riječ je o nepopularnim radnim mjestima, ne zbog njihova karaktera, već prvenstveno zbog niskih plaća. Rješenje nije, ono što će Vlada omogućiti Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama, da se zapošljavanje na mjestima državnih službenika i namještenika otvori za radnike iz trećih zemalja. Takvi potezi zakonodavca ostavljaju dojam da ne postoji namjera osigurati dostojanstvene plaće, već naći radnike koji su spremni raditi za manje plaće. Takva politika izravno potiče iseljavanje radnosposobnog stanovništva iz Hrvatske, a kako je Hrvatska među najraseljenijim zemljama Europske unije, s takvom bi politikom trebalo hitno prestati. Ostanak radnika u Republici Hrvatskoj moguć je samo uz plaće s kojima se može preživjeti mjesec.
Službenici i namještenici u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu rade puno radno vrijeme, obavljaju odgovoran i zahtjevan posao koji zahtjeva i sigurnosne provjere, stoga su zaslužili da im plaće budu dostojanstvene.
Novi sindikat je u travnju 2021. godine iznio podatak da bi dostojanstvena plaća, koncept koji obuhvaća realne troškove života, prema metodologiji koju su europski sindikalci izrađivali šest godina (koja je nešto šira od tzv. “sindikalne košarice” jer predstavlja realne troškove života - od prehrane, prijevoza, odjeće, obuće, pristupa zdravstvu, prometu, godišnji odmor) - iznosila oko 1400 eura. Dakle čak i da se plaća državnih službenika i namještenika u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu poveća za duplo, još uvijek ne bi dosegnula iznos dostojanstvene plaće koja je, uostalom, zagarantirana Ustavom Republike Hrvatske, člankom 56. stavkom 1. prema kojemu svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojanstven život.
Iako su i premijer Andrej Plenković ali i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica u više navrata napominjali da je problem nedostatak sredstava u proračunu za povišicu koju traže službenici i namještenici, evidentno je da to nije točno, s obzirom na to da je nakon samo par dana tzv. “bijelog štrajka” u svibnju ove godine dijelu sudaca plaća porasla za iznose veće od 500 eura, što je više od povišice koju traže službenici i namještenici na sudovima, ali i više od ukupnog neto iznosa plaća onih službenika i namještenika s najnižim plaćama! I plaće sudaca su preniske i svakako trebaju rasti, no ako nedostaje sredstava u proračunu, kako tvrde ministar i premijer, tada je trebalo plaće povisiti onima koji imaju najniže plaće. U predizbornoj godini Vlada je udovoljila zahtjevima mnogih radnika čije su plaće bile preniske - među njima i sucima prvostupanjske razine, kojima će plaća nakon povišice, primjerice, iznositi oko 2000 eura neto.
No, kako je istaknuo i predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, u priopćenju 1. siječnja ove godine, postojeći štrajk sudskih službenika nije samo sindikalno pitanje. Dugotrajni štrajk ugrožava i sam položaj Republike Hrvatske kao pravne države. Neriješeni i nepokrenuti spisi se gomilaju. Ugroženi su temelji treće grane državne vlasti. Pravosuđe je paralizirano, troškovi i negativne posljedice štrajka (kao što je daljnji odlazak radnika iz ovog sektora) rastu, a problemi ostaju neriješeni. U trenucima nestabilnosti vezanih uz Vojno sigurnosno-obavještajnu agenciju, te u vrijeme jedne od najvećih afera u energetskom sektoru kolaps pravosuđa predstavlja moguću nacionalnu i sigurnosnu ugrozu.
Istovremeno, rješenje se ne nazire, a kriza se produbljuje nepostizanjem dogovora između Vlade i štrajkaša. Aktualna je najava službenika i namještenika da će u potpunosti obustaviti rad, odnosno da su spremni odustati i od hitnih predmeta na sudovima i državnim odvjetništvima. S obzirom na to da je u srijedu, 11. srpnja održan sastanak s resornim ministrom Ivanom Malenicom na kojemu dogovor nije postignut, izvanredno stanje u pravosuđu poprima još teži oblik i svakako ocjena da je došlo do krize pravne države i vladavine prava nije pretjerana. Uz to donijeta je očigledno odluka Vlade da neće platiti štajkašima dane u štrajku.