Često se ovih dana čuje argument da si poduzetnik "ne može priuštiti radnika", da su davanja jednostavno previsoka. Osim već rečenog postoji i realna mitologija oko tih davanja.
Prvo, ukupno porezno opterećenje u Hrvatskoj ne razlikuje se dramatično u odnosu na ostatak Evropske unije.* Mi smo prema porezima u grupi s nekoliko skandinavskih zemalja.
Drugo, ako ako pogledamo procijenjenu cijenu rada za tvrtke s deset i više zaposlenih (dakle usporedbu cijene rada i davanja) ni tu ne stršimo.** Dapače, nalazimo se u skupini zemalja s relativno niskim izdvajanjima za radnika u društvu sa siromašnim zemljama koje ne izdvajaju previše na radnike (Bugarska, Rumunjska).
Treće, mi imamo relativno niske poreze prema kapitalu, a porezi prema kapitalu su i onako najniži upravo u siromašnim zemljama (Bugarska, Makedonija, Albanija, itd.), a najviši u razvijenim (Nizozemska, Austrija, Malta, Italija, itd.). Kod nas je problem visoki PDV koji najviše udara na običnog čovjeka - jer je riječ o regresivnom porezu, a relativno nisko opterećenje porezovanja kapitala. Po pitanju poreza na dobit smo godinama bili oaza. Iako smo povisili porez na dobit i dalje solidno idemo na ruku vlasnicima. Dakle kada se kaže da se u Hrvatskoj ne potiče "poduzetnička klima" onda se mora primijetiti da Hrvatska za sada ne izlazi iz prosjeka, pa se blago oporezovanje kapitala i nije pokazalo kao pozitivna mjera, barem ako imamo na umu radnike i siromašne.
No istina je da nismo u istoj poziciji s Njemačkom i Švedskom, ali to nije stvar poreza - u tim zemljama su porezi puno viši. Stvar je ukupne mase prisvojene vrijednosti – statusa naše zemlje i našeg kapitala. Nemamo industrije, osim turizma ali tu je niska dodana vrijednost. Njemačka automobilska industrija, kemijska industrija prisvajaju goleme iznose vrijednosti i viška vrijednosti. No to se ne može riješiti preko leđa radnika već drugačijom politikom i drugačijom privredom.
I na kraju nisu svi poduzetnici u istoj poziciji. Nekima uz sve te navodno "previsoke" namete ide sasvim dobro.
Popis po županijama 500 najprofitabilnijih firmi po županijama (porezna ili fina) je ovdje. Među njima puno malih i srednjih firmi u raznim sektorima. Kako te firme koje su profitabilne to mogu biti uz takve poreze? U svakom sektoru ima više i manje uspješnih. Ako bismo smanjili poreze imali bismo istu razliku.
Dakle nije stvar u previsokim davanjima što je opasna mantra koja se toliko puta ponovila da je postala istina.
** Estimated hourly labour costs for the whole economy in euros
