Radnička fronta je podnijela amandmane na proračunske segmente koji se tiču temeljnih potreba – zdravstvo, stanovanje, socijalna zaštita, obrazovanje.
U krizi COVID-19 potrebno je izdvojiti dodatna sredstva u proračunu za povećavanje prihoda zdravstvu, osobito u segmentu vlastite proizvodnje lijekova. Zbog toga smo podnijeli amandman za povećanjem sredstava za Imunološki zavod, što bi bio početak pokretanja pogona za našu proizvodnju lijekova iz krvi ili plazme, pokretanje proizvodnje i svih ostalih imunobioloških lijekova i medicinskih proizvoda i pokretanje istraživanja i razvoja na Imunološkom zavodu. Od 2015. do 2019. za sumnjivi uvoz lijekova u RH plaćeno je 1,7 milijardi kuna, a trećina za imunobiološke lijekove i cjepiva koje je višestruko jeftinije proizvodio Imunološki zavod. U trenutku krize COVID-19 i ucjene veledrogerija koje usred najveće pandemije odlučuju obustaviti dostavu lijekova, potrebno je uložiti značajnija sredstva u proizvodnju domaćih lijekova i medicinske opreme. To bi koštalo dodatnih 161 milijuna kuna, što nije malo, ali je u krizi u kojoj se nalazimo nužno. Pored toga, višegodišnje plaćanje hladnog pogona je još skuplje jer od njega ništa ne dobivamo. Sredstva su dostupna iz obrane koju financiramo preko svake mjere, a cilja se izdvajati 2% BDP-a do 2025. godine. Za usporedbu, za kulturu izdvajamo manje od 1%.
Drugo, Hrvatska je u zadnje vrijeme „napredovala” na ljestvici pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti. Zadnji podaci iz 2019. godine pokazuju da smo se popeli na 7. mjesto, s 8. mjesta na kojem smo bili 2018. godine, a s 10. mjesta na kojem smo bili 2017. godine. Skoro milijun ljudi živi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. COVID-19 kriza takvo je stanje samo pogoršala. Stoga predlažemo povišenje iznosa socijalne pomoći i naknada koje su prema prijedlogu proračuna smanjene, te je planirano oko 140 milijuna kuna. Naš je prijedlog da se stavka poveća za 100 milijuna kuna, što je lako ako se uzmu potpore vjerskim zajednicama, koje su višestruko financirane iz proračuna u iznosu koji se ne može niti utvrditi jer se crkva financira i mimo Vatikanskih ugovora (koje RF smatra da treba raskinuti), a financira se i raznim drugim stavkama iz proračuna.
Treće, pokazalo se da je Vladina mjera subvencioniranja stambenih kredita kod kupovine prve nekretnine značajno utjecala na rast cijena nekretnina u Hrvatskoj i to do nekoliko puta više od prosječnog iznosa subvencije. Zaključak je stoga da je provođenje ove mjere pogodovalo više građevinskom sektoru, bankama i trgovcima nekretninama, a tek u manjoj mjeri mladim obiteljima koje i dalje najvećim dijelom snose teret povećanih cijena nekretnina. Osim toga, postojeći kriteriji subvencioniranja izričito su socijalno neosjetljivi, stoga bi mjeru trebalo napustiti, a sredstva predviđena za subvencioniranje u narednom razdoblju utrošiti na zadovoljavanje stambenih potreba i poboljšanje kvalitete stanovanja što šireg kruga građana kroz društveno poticajnu stanogradnju. Smatramo stoga da je potrebno povećati iznos iz proračuna za društveno poticanu stanogradnju, a smanjiti subvencije i državna jamstva za stambene kredite. Planirani iznos od 150.000.000,00 kuna za društveno poticanu stanogradnju u našem se prijedlogu povećava se za 50.000.000,00 kuna.
Četvrto, sredstva predviđena proračunom za 2021. godinu za financiranje znanosti i visokog obrazovanja putem Programskih ugovora već su u startu za oko 60.000.000 kuna manja od onih predviđenih Odlukom Vlade o programskom financiranju javnih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj u akademskim godinama 2018./2019., 2019./2020., 2020./2021. i 2021./2022. No i prvotni iznos iz Odluke potrebno je dodatno uvećati kako bi se u konačnici postiglo oslobođenje od participacije svih studenata na javnim učilištima u Hrvatskoj. Bez ulaganja u znanost i svima dostupno javno i emancipatorno obrazovanje na svim razinama od dječijih vrtića do doktorata ne može biti ni prave demokracije, ni zdravog društva, ni uspješne ekonomije.
Potrebno je i povećati sredstva za ionako niske potpore za pomoćnike u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju. Pomoćnici u nastavi su izuzetno važni za inkluziju djece s teškoćama u redovite razrede. Prekarni status otežava rad pomoćnika u hrvatskim školama što se posljedično odražava na jednu od najranjivijih učeničkih skupina. Povećavanje izdavanja za pomoćnike u nastavi jedan je od koraka poboljšavanja njihovog materijalnog statusa, a posljedično osiguravanja inkluzije djeci s teškoćama. Pomoćnicima u nastavi je u odnosu na prošlu godinu u proračunu smanjen iznos za skoro 13%.
Konačno, potrebno je povećati osiguranje radničkih tražbina u slučaju stečaja poslodavca... To i druge prijedloge za poboboljšanje nerazvojnog i preoptimističnog proračuna predložili smo u Saboru.
Kome uzimamo?
Osim crkve i obrane, uzimamo i nepotrebnim revizionističkim obilježavanjima. U doba krize uzrokovane pandemijom virusa COVID-19, kada se smanjuju sredstva za neke od ključnih djelatnosti koje osiguravaju temeljne potrebe ugroženim društvenim skupinama, nedopustivo je da Plenković uvodi nove stavke proračuna koje isključivo služe povijesnom revizionizmu, poput „obilježavanja sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima” s iznosom od 100.000,00 kuna. U Plenkovićevu proračunu se našlo 24.500.000,00 kuna za mirovine pripadnika “domovinske vojske” u koje spadaju domobranstvo, Ustaše, oružništvo NDH i slične postrojbe, njih 5862, te njihovi pravni nasljednici koji godinama primaju mirovine iz državnog proračuna. Prosječna mirovina iznosi oko 2.300 kuna.
Također je, uz gladne, siromašne, radnike koji su ostali na cesti, umirovljenike koji kopaju po smeću, ponovno vladajućima prihvatljivo, u iznosu od 500.000,00 kuna obilježavati „ spomendan bleiburške tragedije i križnog puta”, komemoraciju na kojoj se ustaše tituliraju kao hrvatska vojska, iako je riječ o skupini pripadnika više kvislinških vojski koje nakon službene kapitulacije Trećeg Reicha i NDH odbijaju spustiti oružje i nastavljaju borbe probijanja do Austrije.
Ministarstvo opreme, pardon, obrane, troši i nadalje na skupa i nepotrebna oružja Hrvatsku državu nezaštićenu od napada pljačkaške elite, protiv koje nema izgleda učinkovite „obrane”. Tako se u proračunu našlo novaca za opremanje višenamjenskim helikopterom i borbenim vozilima, a troši se i na razne duhovne obnove i fešte.