Sramotnu odluku Županijskog suda u Zagrebu kojom je najavljeni štrajk radnica i radnika Croatia Airlinesa proglasio nezakonitim smatramo izravnim napadom kapitalističke države na radništvo uz pomoć sudstva čiji bi posao trebao biti da kao nezavisno tijelo vlasti osigura provođenje Ustavom i drugim zakonima ostvarenih prava.

Pročitajte naše Priopćenje povodom zabrane štrajka u Croatia Airlinesu [https://www.radnickafronta.hr/…/858-priopcenje-radnicke-fro…], a ovog tjedna vam u seriji tekstova donosimo pregled borbe radnika i radnica CA te njihovih zahtjeva i razloga za štrajk.

***

Najprije treba podsjetiti na uspješnu borbu iz 2013. godine kada je SKOZ upornošću, dobrom organizacijom i solidarnošću (uz njih je stajalo čak šest sindikata), potporom javnosti (ne i mejnstrim medija), solidarnim štrajkovima radnika iz drugih firmi te kolektivnim pregovaranjem uspio osigurati zabranu agencijskog rada u nacionalnoj avioprijevozničkoj firmi.

To je doista bio velik i bitan uspjeh, prvenstveno zbog toga što je to bilo prvi put da je neki sindikat u Hrvatskoj uspio provesti kolektivno pregovaranje radnika zaposlenih putem agencija za privremeno zapošljavanje te se pokazalo da se solidarnošću mogu prevazići utjecaji primjenjivane politike podjele i razdvajanja radnika.

Već tada su bili jasni prioriteti Vlade RH (tada vlade lijevog centra) koja je podržala upravu CA i podupirala hajku na radnike/ce uz pomoć mejnstrim medija. Utrli su put daljnjem uništavanju jedine državne aviokompanije i pokazali svoj odnos prema radnicima/ama. Najavljeno je restukturiranje (što znači privatizacija, koncesioniranje i sl.) što je bio samo još jedan dokaz neupitne neoliberalne politike.

Za vrijeme trajanja štrajka, uprava Croatia Airlinesa u suradnji s vladom uspostavila je otprilike 75% zračnog prometa Croatia Airlinesa unajmljivanjem aviona i osoblja drugih avioprijevoznika. Od te odluke pa sve do sada, odluke vlade i uprave su bile ekonomski neracionalne i štetne što ukazuje na činjenicu da je njihov cilj bio i ostao širenje opsega fleksibilizacije radnih odnosa - u korist kapitala i na štetu radništva.

Stoga se odmah na početku u borbu s kabinskim osobljem CA ušlo beskrupulozno i radikalno kako bi se ostalima pokazalo da nemaju šanse u budućim otporima. Teren za privatizaciju bio je spreman, a Vlada je donijela odluku o nužnosti restrukturiranja CA. To je naravno značilo racionalizaciju troškova, otvaranje novih radnih mjesta na određeno i privlačenje investitora, a za same radnice/ke je značilo dodatno kršenje njihovih prava. Radnici su se pobunili, odrađeno je neuspješno mirenje, a sindikat je zaprijetio štrajkom. Pritisak sindikata tada je doveo do potpisivanja sporazuma kojim radnici ustupljeni avioprijevozniku zadržavaju istu razinu prava kao radnici zaposleni u CA. Godinu dana kasnije radnice/i uspijevaju postići zabranu agencijskog rada.

Agencijski rad uveden je Zakonom o radu 2003. godine. Degradacija naslijeđenih radničkih prava počela je daleko ranije, još kada je 1992. dopuna Zakona o radnim odnosima stvorila uvjete za lakše otpuštanje radnika, pa sve do ZOR-a iz srpnja 2014. godine kojim nesigurni oblici rada postaju dominantni oblik zapošljavanja. To se objašnjava potrebom privlačenja stranog kapitala (“poboljšanjem investicijske klime”), otvaranjem novih radnih mjesta, zapošljavanjem mladih i lakšim uključivanjem žena na tržište rada, borbom protiv rada “na crno” i borbom protiv siromaštva. Takav diskurs i ekonomska praksa su tada zacementirani i traju sa sve većim i vidljivijim posljedicama posljednjih više od dvadeset godina.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava krenulo je 2013. u izradu prijedloga novog, još “fleksibilnijeg” zakonskog okvira. Tada je u Hrvatskoj bilo evidentirano preko 70 agencija za privremeno zapošljavanje, no nadležno ministarstvo nije raspolagalo valjanim podacima o broju registriranih agencija i agencijskih radnika, a kamoli o njihovim radnim uvjetima.
Stalna radna mjesta sve više se transformiraju u “jeftinija” povremena zaposlenja, što ruši cijenu rada novozaposlenima i ukupnu cijenu rada na tržištu.

Ubrzo se pokazalo da uspjeh i rezultate štrajka iz 2013. uprava CA i vladajuća elita ne namjeravaju poštivati. U studenome 2015. SKOZ je organizirao konferenciju za medije i objavio priopćenje za javnost kojim proziva upravu CA da prilikom zapošljavanja izigrava postojeći kolektivni ugovor. U priopćenju i pozivu na konferenciju pod nazivom "Sezonske radnice bez perspektive - iskorištavane, mobirane, razočarane", izigrane’ upozorile su na evidentno kršenje tada važećeg kolektivnog ugovora koje se prelama posebno na radnicama u sektoru kabinskog osoblja. Upozorili su kako su do tada zapošljavani/e radnici/e na određeno koji su se vraćali na radno mjesto svake sezone i obnavljali ugovore o radu, što se temeljilo na redoslijednoj listi te na iskustvu i kvaliteti, no kompanija je zaposlila radnike s dna redoslijedne liste samo kako bi podržala prekarnu poziciju radnika i nesigurne oblike rada. Navode i kako ti radnici nemaju ni sve potrebne dozvole za rad na oba tipa aviona iz CA flote. Odjel za ljudske resurse to je objasnio namjerom tzv. ‘zanavljanja’ osoblja te je time počeo proces zamjene odsutnih stalno zaposlenih radnica agencijskim radnicama/ima s argumentom da radnici koji duže rade taj posao postaju zahtjevniji i nezadovoljniji uvjetima rada. Upozorile su kako kompanija manipulira Zakonom o radu prema kojemu su ugovori na određeno kabinskog osoblja iznimka te da su ugovorima na određeno posebno pogođene žene koje ne mogu koristiti jednaka prava koja bi imala kao zaposlene na neodređeno. Mlade majke (često samohrane) koje se vrate s porodiljnog moraju se pismeno odreći zakonskog prava da ne rade noćne i višednevne smjene. Jasno je da se tu radi o besramnoj ucjeni i kršenju Zakona o radu.

Taj istup SKOZ-a nije urodio plodom, a Uprava je iskoristila Zakon o reprezentativnosti koji je članice SKOZ-a i radnice koje zastupaju ostavio bez mogućnosti ulaska u pregovore.

[Nastavljamo sa: 2016. - 2017. Udruživanje strukovnih sindikata i nastavak borbe]

 

Pošteno je priznati da ova stranica koristi cookies/kolačiće.
Podatke koji se prikupe na taj način ne dilamo dalje. Pogotovo ne Googleu.
Za analizu statistike posjeta, kao i za sve drugo, koristimo open source.
OK?