Autor: V.Z.

Prema svemu sudeći, bivši Todorićev koncern Agrokor postao je žrtva intervencije stranog krupnog kapitala. Famozni 'Lex Agrokor', polako se pokazuje, zapravo je novi 'Lex Monopol' kojega je aktualna Vlada izradila po direktivi i instrukcijama neoliberalnih centara ekonomske moći. Drugim riječima, usprkos aktualnom sporednom medijsko-pravnom procesu u vezi Todorića (predstava za javnost) događa se situacija (ekonomski proces) u kojoj će jednog monopolistu, najvećeg hrvatskog tajkuna, sada zamijeniti više svjetskih monopolista. Sve to, ta borba svjetskog kartela protiv autsajdera (kako je taj proces u kapitalizmu još početkom 20. stoljeća nazvao poznati njemački ekonomist Dekster), kroz čitavo je stoljeće bila česta pojava. Nije Todorić, da se razumijemo, ni prvi ni zadnji koji je izgubio svoje poslovno carstvo. Premda najjači Tuđmanov tajkun (gospodarski kriminalac, sudjelovao u privatizaciji devedesetih), za globalne poslovne igrače nije nikakva konkurencija. Padali su i propadali i veći prije njega, kao što će i poslije njega. Podjela interesnih sfera međunarodnih kapitalističkih monopola u slučaju Agrokor u prvi plan je stavila nekoliko uglavnom zapadnih banaka (Erste banku, Intesa banku, VTB banku, Sberbank, UniCredit banku, J.P. Morgan, UBS, Reiffeisen banku te domaću PBZ i Zagrebačku banku koje su u talijanskom vlasništvu) te s njima povezane industrije. Financijska oligarhija (austrijska, ruska, švicarska, američka i talijanska), priznali to ili ne, likvidirala je efikasno s povijesne scene regionalnog magnata Ivicu Todorića. Naravno, uz političko-pravnu logistiku i mehanizme, uz svesrdnu pomoć rentijerskih hrvatskih političkih elita.

Za očekivati je u budućnosti da će strane banke i strane tvrtke na osnovu nepodmirenja svojih kredita (dug Agrokora prema spomenutim stranim bankama i američkom fondu Knight Head Capital Management iznosi preko 40 milijardi eura - za usporedbu, nešto viši iznos je i državnog vanjskog duga same RH), planski i sistematski raskomadati sve tvrtke u sadašnjem sastavu Agrokora.

Najveći gubitnici i ove, nakon spomenute privatizacije devedesetih, ponovljene povijesne epizode pljačke i uništenja hrvatskog gospodarstva (akumulacije kapitala) iznova od strane krupnog kapitala bit će domaće tvrtke i domaći radnici. Dakako, jednaku će štetu pretrpjeti i srpska te bosanskohercegovačka privreda, poduzeća i radništvo koje će biti ugroženo. Svi oni, nažalost, dijelit će nimalo lijepu sudbinu Agrokora jer su dio njega. A kakva je sudbina koja ih čeka pokazuju nedavni nemili događaji s Agrokorovom tvrtkom Kiseljak d.d. iz BiH-a koju je već napala ruska banka (Sberbanka preuzima dionice). Hrvatske, srpske i bosanske radnice/ke Agrokora očekuju teški dani, strani vlasnici, baš kao i bivši domaći (Todorić), nastavit će ih i dalje izrabljivati i ugnjetavati.

Ne treba imati iluzije u nešto suprotno, stranim i domaćim kapitalistima nije ni do kakve humanosti ili filantropije već do zarade na eksploataciji domaće jeftine radne snage i ogromnih prirodnih resursa. Zapadne banke i tvrtke koje će međusobno podijeliti i voditi Agrokor, nastojat će ostvariti ekstra profite na štetu radništva, kršeći pritom radna i ljudska prava. Plaće, najamne radne norme te uvjeti rada neće se bitno promijeniti na bolje. U budućnosti nisu isključeni ni štrajkovi ni stečajevi, a međusobna radnička solidarnost i podrška zaposlenika Agrokora u Srbiji, BiH i Hrvatskoj bit će itekako nužna, nužna je već sada!

Više nego ikad prije, radnice i radnici Agrokora u spomenutim zemljama moraju se ujediniti i zajednički nastupati u obrani svojih prava i interesa. Nacionalne, vjerske i geografske razlike moraju ustupiti mjesto klasnom, radničkom zajedništvu. Radnički borbeni sindikati, istinski lijevi pokreti (antikapitalistički), te društveno progresivne grupe i pojedinci trebali bi se konsolidirati, ujediniti i biti aktivni i na regionalnom planu, jer na tom planu posluje i Agrokor. Vidimo da su nacionalni i međunarodni kapital u savezništvu, da efikasno nastupaju jedinstveno kroz razne oblike monopola. Zato, radnice i radnici Agrokora, ujedinite se dok još nije kasno!

Pošteno je priznati da ova stranica koristi cookies/kolačiće.
Podatke koji se prikupe na taj način ne dilamo dalje. Pogotovo ne Googleu.
Za analizu statistike posjeta, kao i za sve drugo, koristimo open source.
OK?