slika1

Malo je, nažalost, primjera u današnjoj Hrvatskoj koji bi se mogli uzeti kao uzor uspješnoga suživota više naroda, više vjera i kultura na tako malom prostoru kao što je to slučaj sa Prigorjem i njegovim potkalničkim krajem. Stoljećima je Prigorje bilo dom podjednako potkalničkim Hrvatima i Srbima ali i drugim narodima kao što su Židovi kojih više, nažalost, nema. Uticaji svih tih naroda, vjera i kultura su se stotinama godina zajedničkoga života međusobno dinamično mješali i prožimali, stvarajući tako specifičan prigorski kolorit multietničnosti i multikulturalnosti kakvu danas poznajemo. Nije nikakvo čudo što danas razni oblici takvoga kulturno-etničkog nasljeđa minulih stoljeća i dalji živi i itekako je aktivno u svima sferama života.

Svi zajedno u folkloru....

Ako se istinski suživot i tolerancija različitih naroda i vjera negdje najbolje može vidjeti, onda su to, nesumnjivo, organizacije koje se bave očuvanjem, njegovanjem i promocijom narodne kulturne baštine i umjetničke tradicije.
Jedno takvo društo koje zaslužuje medijsku ne samo lokalnu već i regionalnu pažnju i respekt, sasvim sigurno, je i Društvo izvornoga folklora (DIF) "Zavičaj" iz sela Veliki Poganac kod Koprivnice. To maleno ali značajno društvo osnovano je zaslugom pojedinih folklornih entuzijasta prije pet godina (2012.), i okuplja oko dvadesetak što mladih a što starijih članova većinom hrvatske i srpske nacionalnosti. Treba istaknuti da im spomenuta nacionalnost i vjera nisu u prvome planu već uživanje u izvođenju narodnih pjesama, plesova i običaja te brojnih i raznih koreografija.

Od najveće folklorne vrijednosti za društvo, kako ističe istaknuta i iskusna folklorašica Tatjana Arambašić, su upravo tonski zapisi raznih lokalnih izvornih narodnih pjesama, fotografije starije od sto godina prema kojima su obnovljene stare autentične i izgrađene nove nošnje. U radu društva aktivna je i starija generacija, bivši članovi nekadašnjega Kud-a "Nikola Severović" (nazvanog po narodnom heroju iz drugoga svijetskoga rata), koji svojim velikim folkloraškim iskustvom i znanjem pridonose kvalitetnom djelovanju DIF-a "Zavičaj". Povijesno gledano, i prijašnje kao i novo folkorno drustvo dijelomično vuče korijenje iz AFŽ-a, upravo AFŽ-e su osnova iz kojega su nastala sva kasnija ženska društva (razne udruge žena).

Njihova velika zasluga je i danas ne samo oživljavanje folklornih djelatnosti već i razvoj i promocija kako ženskih tako i ostalih ljudskih prava. Društvo se za sada isključivo bavi učenjem i izvođenjem narodnih plesova, pjesama i običaja Velikog Poganca i okolnih mjesta. Nije rijetkost da u svirci i pjesmi sudjeluju i članovi romske nacionalnosti pored članova hrvatske i srpske nacionalnosti. Ljudi ima sa svih strana, dok pored štokavskoga, prisutan je i kajkavski govor. Ta činjenica posebno motivira na rad i poznate folklorne stručnakinje i osnivačice poput predsjednice društva Ljubice Vorkapić i potpredsjednice Jelene Cimbrišak. DIF "Zavičaj" Veliki Poganac uspješno nastupa na kulturno-umjetničkim manifestacijama diljem većinom sjeverozapadne Hrvatske a i sam je domaćin istih.

Da je dobitnik brojnih nagrada i priznanja sa mnogobrojnih folklornih susreta netreba posebno ni spominjati. Na kraju valja samo sa velikim zadovoljstvom i ponosom naglasiti da DIF "Zavičaj" Veliki Poganac su ne samo velika škola narodne kulture i tradicije već i velika škola istinske i prave humanosti.

slika2

slika3

Pošteno je priznati da ova stranica koristi cookies/kolačiće.
Podatke koji se prikupe na taj način ne dilamo dalje. Pogotovo ne Googleu.
Za analizu statistike posjeta, kao i za sve drugo, koristimo open source.
OK?