Na dnevnom redu 13. sjednice skupštine Grada Zagreba u svibnju se našla točka izvješće Akcijskog plana za 2017. Socijalnog plana Grada Zagreba 2014. – 2020. Kako to često biva s kapitalo-parlamentarizmom iza tolerancije i prividne solidarnosti sa siromašnima, nezaposlenima, blokiranima mogu stajati razni interesi. Zagreb pak svojim javnim politikama kroči utabanom stazom liberalizacije, deregulacije, fleksibilizacije rada, pri čemu se porast zaposlenosti misli rješavati daljnjim urušavanjem statusa rada i radnika. 
Prvi strateški cilj plana glasi "smanjenje nezaposlenosti u Gradu Zagrebu", no iz izvještaja postaje jasno kako se smanjenje nezaposlenosti misli ostvariti mjerama koje se sve odreda temelje na poticanju poduzetništva. Mjere za smanjenje nezaposlenosti uklapaju se u uobičajeni polit-ekonomski repertoar, te su uklopljene u ideološki okvir kapitalizama na periferiji. Ipak, paradoksalno, sam ovaj Plan svjedoči kako se od tog okvira ne može očekivati rezultate kao što su poticanje gospodarskog rasta grada Zagreba, smanjenje nezaposlenosti, opći ekonomski prosperitet.
Programom poticanja razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva u Gradu Zagrebu 2013. - 2017. utvrđene su mjere i aktivnosti koje se odnose na realizaciju postavljenih ciljeva, odnosno prioriteta razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva. U tu je stavku iz proračuna uloženo čak 23 milijuna kuna. Pri tome se kao indikatori ostvarenja ciljeva ne uzimaju jednostavno brojke novozaposlenih, što bi de facto bio jedini relevantni kriterij, već se kao indikatore uzima i broj i iznos danih poticajnih kredita kao i broj i iznos danih potpora obrtnicima i poduzetnicima. Izdavanje kredita i potpora je jedno, a zapošljavanje sasvim drugo. Pokazat će se i da jedno s drugim nije nužno u korelaciji.
Kod konkretnih brojki postaje jasno da je u godinu dana zaprimljeno svega 8 investicijskih projekata poduzetnika koji zapošljavaju samo 187 radnika (!), dok se kroz realizaciju investicijskog ulaganja planira dodatno zaposliti tek 38 novih radnika. Jasno je kako ne možemo reći da poticanje poduzetništva u gradu Zagrebu predstavlja ključnu metodu pada nezaposlenosti.
Kada pogledamo pak statistiku Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o broju nezaposlenih 2018. naizgled ipak bilježimo gotovo strelovit pad nezaposlenosti koju ove brojke ne mogu potvrditi. Nezaposlenost u Zagrebu pada čak na 5,6 %. Recimo 2008. imali smo u Zagrebu nezaposlenost od 6,2 % koja je narasla 2011. na 9,4 % što je posljedica krize, da bi 2014. kulminirala na 11,2 %. 
Porast zaposlenosti rezultat je prije svega prebacivanja na broj osiguranika koji je vlada uvela početkom 2017. godine. Time se proširio broj obveznika uplate doprinosa za mirovinsko jer je uveo obvezu plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje za sve osobe koje primaju dohodak po osnovi autorskog honorara i umjetničkih honorara te za umirovljenike koji ostvaruju drugi dohodak. Riječ je o drugačijoj definiciji, odnosno pretpostavci što je točno zaposlenost. Podaci koji trenutno govore o povećanju zaposlenosti zapravo kao izvor koriste statistiku Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o broju – ne zaposlenika – već osiguranika, odnosno osoba za koje se uplaćuju doprinosi. Tako se i povećanje zaposlenosti poticanjem poduzetništva uglavnom ne temelji na realnom povećanju broja stalno zaposlenih već povećanju broja prekarno zaposlenih, zaposlenih na određeno vrijeme, putem agencija i slično.
Treba imati na umu da su osiguranici prema definiciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje primjerice i volonteri, nezaposlene osobe s pravom na mirovinsko osiguranje te neke druge kategorije poput osoba na stručnom osposobljavanju (tzv. SOR). No, mlade osobe na stručnom osposobljavanju nisu u radnom odnosu i ne ostvaruju prava iz radnog odnosa. 
Tragično, čak je i iseljavanje bitan element smanjenja nezaposlenosti – jer oni koji odlaze ne ulaze više u statistiku (izgubljenih 130 tisuća radnih mjesta od početka krize).

Razvojni kapitalizam i EU fondovi
Kao temeljna institucija za poticanje zapošljavanja se Lokalnim partnerstvom za zapošljavanje i Sporazumom o partnerstvu vezuju Hrvatski zavod za zapošljavanje i Razvojna agencija Zagreb u koju se ulaže i koju se potiče, no ona i sama predstavlja mjesto netipičnih oblika rada, a ne rada na neodređeno vrijeme. Tako se kao jedan od osnovnih operativnih ciljeva navodi razvijanje obrazovnih programa i usluga za poticanje zapošljavanja. Taj je pak cilj predan u ruke Razvojne agencije Zagreb koja organizira edukacije, seminare i radionice, pomoć poduzetnicima pri apliciranju na EU fondove (na to je iz proračuna izdvojeno 8,5 milijuna kuna). Projekti financirani EU fondovima pak redom predstavlja privremeno zapošljavanje za one koji su dovoljno mladi i zdravi da mogu pristati na takav netipični oblik rada. 
Istovremeno mit o evropskim fondovima zanemaruje činjenicu da ukupan iznos nije dostatan da bi proizveo pozitivne efekte na ekonomiju, te da Hrvatska 10-50% svakog iznosa treba dati sama, te da je ono što je na raspolaganju osjetno manji iznos od hrvatskih investicija u privatnom i javnom sektoru u samo jednoj godini prije krize. Iznosi koji je potrošen na edukaciju - 8,5 milijuna kuna – tako zapravo potiče i perpetuira neisgurnost i usmjerava ekonomiju u smjeru netipičnih oblika rada. 

Netipični oblici rada u Zagrebu
No ako pogledamo kakva je politika zapošljavanja samog Grada Zagreba pokazuje se da prioritet nije stabilnost i sigurnost rada i radnika. Ako se prisjetimo izvještaja Holdinga – tamo postaje jasno da se u gradu Zagrebu, što je trend na razini cijele Hrvatske – bilježi frapantan porast agencijskog rada, a to je rad najčešće na ugovor od tri mjeseca, rad ljudi koji nemaju plaćen prijevoz, nemaju božićnice, regresa, naknade za minuli rad i slično. Hrvatska inače prednjači po agencijskom radu, 8,4 % , dok je prosjek EU 2,3 % (Francuska koja je sljedeća ima svega 4,8%). 
Agencijski se ne zapošljava na privremenim poslovima ili sezonskim poslovima već su to poslovi bez kojih grad ne može normalno funkcionirati. Agencijski radnici očitavaju vodomjere u šahtu, rade na održavanju vodoopskrbne i kanalske mreže, rade kao monteri, vozači, strojari.
Iz izvještaja Zagrebačkog holdinga za prvo polugodište 2017. godine saznajemo da je unajmljeno 416 agencijskih radnika, skupa s ostalim društvima Grupe da taj broj iznosi preko 590 radnika. Vodoopskrba i odvodnja ima više od 1200 zaposlenika, a više od 180 njih je zaposleno preko agencija za privremeno zapošljavanje, u Zagrebačkim cestama su 143 agencijska radnika, u Zrinjevcu su 64, u Čistoći je 147 takvih radnika. 
Prema Registru ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma Grada Zagreba, vidimo da je Grad u posljednje tri godine potpisao najmanje šest okvirnih sporazuma o zapošljavanju privremenih radnika čija ukupna vrijednost prelazi 264 milijun kuna. Ove godine je grad s tvrtkom Adria opet sklopio ugovor od preko 115 milijuna kuna (s PDV-om preko 144 milijuna kuna). 
Također znamo da je dio tih radnika bude naknadno i zaposlen (i to pred izbore kada je gradonačelnik prošle godine zadnjeg dana kampanje zaposlio 256 radnika) ali s kakvom agrumentacijom – pa da su “oni zapravo nužni za funkcioniranje grada”. Onda se postavlja pitanje zašto su uopće bili zaposleni preko agencije. Drugim riječima oni predstavljaju armiju nezaposlenih kojima se manipulira i koje se iskorištava.
Svaki radnik koji radi kod kapitalista koji ispunjava zakonske obveze (plaćanje doprinosa i sl.) zaradi svoju bruto plaću (jer inače ne bi bio zaposlen kod kapitalista) i naravno još dodatno i višak koji otuđuje vlasnik sredstava za proizvodnju. Tako je mantra o tome kako poduzetnici otvaraju nova radna mjesta lažna. No čak i tom postojećem okviru, te se opetovane "istine" pokazuju lažne, pa tome svjedoči i ovaj izvještaj. Poduzetnici u Zagrebu ne otvaraju nova radna mjesta, no čak i kada bi otvarali nova radna mjesta radnici su i dalje ti koji financiraju javni sektor, a ne kapitalisti.

Pošteno je priznati da ova stranica koristi cookies/kolačiće.
Podatke koji se prikupe na taj način ne dilamo dalje. Pogotovo ne Googleu.
Za analizu statistike posjeta, kao i za sve drugo, koristimo open source.
OK?

×

Greška

[OSYouTube] Alledia framework not found