Zdravlje i život nisu tek roba, a potencijalna privatizacija Imunološkog zavoda, ukoliko ne uspije model partnerstva Grada i države, mogu te temeljne stvari dovesti u pitanje.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Modela strateškog partnerstva za pokretanje proizvodnje u Imunološkom zavodu između Grada Zagreba i Vlade Republike Hrvatske temelji se na činjenici da je Imunološki zavod d.d. trgovačko društvo od posebnog državnog interesa, a na temelju Odluke o popisu pravnih osoba od posebnog državnog interesa. Njegov status proizlazi iz toga da je Imunološki zavod u stanju proizvesti visokokvalitetne krvne pripravke, imunobiološke lijekove, antitoksine protiv zmijskog ugriza, virusna i bakterijska cjepiva, koja su deficitarna na svjetskim tržištima, a posebno imunobiološke lijekove i pripravke krvne plazme.

Grad Zagreb se ovim Prijedlogom obvezuje dokapitalizirati Društvo s iznosom od 110 mil. kuna (sukladno poslovnom planu kojeg će obje Strane odobriti). Riječ je o ustanovi koja se može dovesti u stanje održivosti, a nakon pokretanja proizvodnje, kao i uspješno puniti gradski i državni proračun, te spašavati zdravlje ljudi i to uz manji trošak nego u slučaju nabavke skupih stranih lijekova, kao i proizvesti kvalitetne proizvode koji imaju manje nuspojava, zbog čega će procijepljenost biti veća, a opasnost od epidemija manja.

Ukoliko pustimo da pokušaj pokretanja proizvodnje u Imunološkom propadne, Hrvatska bi mogla izgubiti ustanovu koja ima tradiciju od preko 120 godina, a koja je imala svjetske vrhunske proizvode koji su štitili i spašavali ljudske živote. Naime, soj za proizvodnju cjepiva protiv ospica, tzv. Edmonston Zagreb, razvijen u Imunološkom zavodu, je prepoznat prije više desetljeća kao najbolje cjepivo protiv ospica na svijetu, a takvim ga je proglasila Svjetska Zdravstvena Organizacija, zbog čega je tim cjepivom cijepljena čak trećina čovječanstva.

Imunološki je izuzetno važan danas, pogotovu ako govorimo o cijepljenju protiv ospica, ako se uzme u obzir da je pobol od ospica, čak i sa smrtnim ishodima, u susjednim zemljama, Srbiji i BiH u porastu. Dolaskom turističke sezone očekuje se veća fluktuacija ljudi, a što znači i da treba govoriti i o riziku od epidemije, posebno ako uzmemo u obzir činjenicu da je u graničnim županijama s rizičnim zemljama, splitsko-dalmatinskoj i dubrovačko-neretvanskoj, slaba procijepljenost djece od ospica i da je mogućnost za širenje bolesti znatna, a mi nemamo spreman odgovor na to.

Jedan od najskupljih, i prema slaboj procijepljenosti sudeći, najneučinkovitiji odgovor je interventni uvoz cjepiva, puno bolja strategija je proizvodnja vlastitog cjepiva. Također postoje i nestašice antitoksina za ugrize evropskih otrovnih zmija, koje je isto tako uspješno proizvodio imunološki, a taj je antitoksin pomagao kod ugriza pet vrsta zmija, dok uvozni, koji nam je sad jedini dostupan, štiti od samo tri vrste zmija. Treba napomenuti da su zmijski ugrizi u ljeto, dakle u vrijeme turističke sezone, nerijetka pojava, i da bismo trebali biti spremni kao zemlja, a ne čekati da ponestane, pa uvoziti za velik novac, i to slabije kvalitete od onog koji smo u stanju sami proizvesti.

Svjesni smo također da se i sumnja i u opravdanost investicije, u pogledu namjenskog trošenja javnog novca. No podsjećamo da, osim podmirenja dospjelih obveza prema dobavljačima i - pokretanja proizvodnje virusnih cjepiva, dokapitalizacija uključuje i modernizaciju pogona i pratećih objekata, te edukaciju postojećih, te zapošljavanje novih kadrova. Također je važno da se postignu sigurni uvjeti za dobivanje svih potrebnih dozvola i dosezanje volumena i cjelovitog programa proizvodnje i prodaje dostatnih za samoodrživost Društva. Važno je i da su se Grad i gradonačelnik obvezali za redovno izvještavanje o potpisanom partnerstvu i uplati sredstava na račun Imunološkog Zavoda kao i kontinuirano i transparentno izvještavanje o izvršenju projekta: od kvartalnih izvještaja o provedbi projekta, do uvida u ugovore s dobavljačima, troškovnika radova, potvrda o plaćanju dobavljačima, kontrole i praćenja raspisivanja javnih natječaja za idejna i provedbena rješenja projekta tvornice u kasnijoj fazi uz kontrolu provedbe i kontrolu javne nabave.

Podsjećamo i da se Proračunom za 2018. predviđa 50 milijuna kuna za ovu namjenu. Podršku modelu dokapitalizacije Imunološkog na principu Grad - država je još 30. siječnja 2014. dao sindikat Energetike Kemije i Nemetala, pod koji spada i sindikat Imunološkog zavoda, kao član, uz dokument Pisma namjere potpisanog od Grada i gradonačelnika te iste godine. Sindikat Imunološkog zavoda i danas stoji na stanovištu da je ovo spas za Imunološki, jer, kako navode, ukoliko se ovo odbije, teško da će Imunološki opstati, a ovaj se predloženi model, u smislu zbrinjavanja radnika, razvoja novih tehnologija, i slično može i dorađivati. No ukoliko izostane podrška onda je sve opet na početku. Svjesni smo također da se i sumnja na opravdanost investicije, u pogledu namjenskog trošenja javnog novca, kao i da nas posebno brinu uvjeti koje je Grad iskazao u Preduvjetima dokapitalizacije, gdje bi se cjelokupna imovina Imunloškog, uključujući i matične sojeve, prebacila na Trgovačko društvo, umjesto na Javnu ustanovu.

Loše je u ovom prijedlogu, zbog čega tražimo doradu prijedloga, da Grad uvjetuje dokapitalizaciju prebacivanjem kompletne imovine Imunološkog zavoda na trgovačko društvo umjesto na javnu ustanovu. (Točka 3. Zaključka). Suspektna je dakle prikrivena privatizacija Imunološkog zavoda. Podsjetimo i da se čak uvjetuje da trgovačko društvo bude vlasnik matičnih sojeva virusa. Što je opet problematično ako se privatni kapital domogne visoko rizičnog biološkog materijala.

Uz to ostaje suspektno to da je Imunološki bio predmet koalicijskog sporazuma vladajućih u Skupštini. Postoji sumnja i zbog toga što vladajući ovim dokumentom dolaze u poziciju da kontroliraju proces.

 

https://www.youtube.com/watch?v=qwp9SYCSzhI&feature=youtu.be

Pošteno je priznati da ova stranica koristi cookies/kolačiće.
Podatke koji se prikupe na taj način ne dilamo dalje. Pogotovo ne Googleu.
Za analizu statistike posjeta, kao i za sve drugo, koristimo open source.
OK?

×

Greška

[OSYouTube] Alledia framework not found