Naglasci stavljeni u izvješću daju nam uvid u karakter političko-ekonomskog usmjerenja Gradonačelnika, a to usmjerenje nije razumno jer inzistira na ograničenoj perspektivi neoklasične ekonomike, ignorira pravila tržišne utakmice na periferiji Evrope, preferira kapital na štetu radnika, promovira prekarnost, privremeno zapošljavanje i netipične oblike rada koje je čak i Evropska komisija u travnju 2017. osudila dokumentom “Evropskog stupa socijalnih prava” koji će ograničiti takve oblike rada.

No gradonačelnikov izvještaj pokazuje kako je temeljna linija koja se željela istaknuti u ovom izvještaju neoliberalna mantra o poduzetništvu koje obećava učinkovitiji, kvalitetniji i uravnoteženiji razvoj Grada, kreaciju urbanih inkubatora, održivih koncepata, promovira se poduzetništvo startupovi i “nove vrijednosti”. “Razvojna strategija Grada Zagreba za razdoblje do 2020.” tako definira opće smjernice održivog društveno-gospodarskog razvoja Grada Zagreba kroz šest ciljeva od kojih je većina usmjerena na konkuretnost, poduzetništvo, uštedu, upravljanje koje je usmjereno proizvodnji viška vrijednosti. Slično je i sa “Strategijom razvoja Urbane aglomeracije Zagreb za razdoblje do 2020.”; "Sporazumom o obavljanju delegiranih i s njima povezanih zadaća i aktivnosti u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ u financijskom razdoblju 2014. – 2020.; Startup Factoryjem i Tehnološkim parkom na Velesajmu koji je otvoren u travnju 2017.

Gradonačelnik se hvali time da se visoka sredstva ulažu ne u radnike, već u “poduzetnike” kapitaliste. Primjerice - u drugoj polovini 2016. godine Razvojnoj su agenciji za poticanje gospodarstva isplaćene subvencije u iznosu od 5 milijuna 987 tisuća kuna od čega je 3 milijuna 733 tisuća kuna doznačeno za troškove poslovanja (koji se opisuju kao "usluge inkubiranja poduzetnika te za projekte promicanja malog gospodarstva (edukacija, organizacija konferencija)), a tek ostalo za dodjelu potpora za samozapošljavanje.

Gradonačelnik se u izvještaju hvali pozitivnim trendom pada nezaposlenosti, no ne spominje da je sadašna nezaposlenost daleko od nezaposlenosti prije krize 2008-2009 godine kad je nezaposlenost je bila 6,2% a 2016. godine ona iznosi 8,2%. Također se ne spominje nestalnost takvog oblika zapošljavanja. Ta se nestalnost ipak vidi u jednom detalju u izvještaju u Programu poboljšanog kreditiranja poduzetništva i obrta „Kreditom do uspjeha“, Mjeri 1. koja se naziva „Kreditom do konkurentnosti“ gdje vidimo da su potpisani ugovori o kreditiranju poduzetnika između Grada Zagreba, Ministarstva poduzetništva i obrta te 12 poslovnih banaka. Zaprimljeno je tek 5 investicijskih projekata poduzetnika. Visina traženih kredita tih poduzetnika je 9.857.500,00 kuna, no oni zapošljavaju tek 166 radnika, a nakon realizacije investicijskog ulaganja obećavaju zaposliti tek 17 novih radnika.

U izvještaju se najčešće rijetko ili nikako ne navode brojke zaposlenih i samozaposlenih, a onda kada se te brojke i daju one pokazuju skromne rezultate.

Najčešće se navode visoki iznosi za financiranje trgovačkih društava, a pod pretpostavkom, koja je neelaborirana, kako će oni otvoriti neka radna mjesta (Recimo 603.344,04 kune su u 2017. godini. uplaćene za financiranje aktivnosti samo jednog trgovačkog društva BICRO BIOCENTAR d.o.o.).

Istovremeno su kapitalna ulaganja u objekte društvenih djelatnosti u Gradu Zagrebu vrlo oskudna. U 2017. godini planirana su sredstva u iznosu 312.990.000,00 kuna, a u razdoblju od srpnja do prosinca 2017. nakon rebalansa planirana sredstva iznosila su 229.200.000,00 kuna, a izvršena su tek u iznosu od samo 82.086.569,62 kuna. Za objekte predškolstva (vrtići i povezana infrastruktura) planirano ulaganje u 2017. godini bilo je 6.800.000,00 dok je izvršeno samo 891.079,73! Na najveći broj vrtića utrošeno je tek oko 50 tisuća kuna, a često nije uloženo ništa. Za objekte zdravstva je izvršeno samo 9.351.868,39 kn

Ideja da će nerazvijene zemlje procvjetati putem podzetništva je mit. Kako su pokazali mnogi ekonomisti, ako nisu poduprti nekim institucijama i dodatnim fondovima – poduzetnički krediti ne polučuju cilja. Zemlje u razvoju imaju niže šanse za uspjeh jer se profit teže može razvijati i okrupnjavati. Poslovni modeli se moraju stalno razvijati, a u zemljama u razvoju postoje ozbiljna ograničenja geo-politike.

Razvoj zagrebačkog poduzetništva danas više podsjeća na povratak u 19. stoljeće nego progres u 21. stoljeću osobito uzmemo li u obzir oblike i posljedice fleksibilizacije rada, rad bez sindikalne zaštite, bez prava na naknadu, volonterski rad.

Pošteno je priznati da ova stranica koristi cookies/kolačiće.
Podatke koji se prikupe na taj način ne dilamo dalje. Pogotovo ne Googleu.
Za analizu statistike posjeta, kao i za sve drugo, koristimo open source.
OK?

×

Greška

[OSYouTube] Alledia framework not found