Govor rotacijske zastupnice RF-a Katarine Peović Vuković



Prijedlog odluke o dopunama Odluke o komunalnoj naknadi

Klub lijevog bloka podnosi ovaj prijedlog koji je prije svega socijalna mjera usmjerena na pomaganje radnicima i radnicama tvrtki u stečaju. Budući da je na području grada Zagreba sve više poduzeća u stečaju, posebno srednjih i velikih, dakle onih s velikim dugovima, a čiji radnici ne primaju plaće mjesecima, i koji u stečajnim postupcima često ostaju zakinuti za svoja potraživanja, nužno je i potrebno donijeti rješenje koje barem djelomično pomaže radnicima da dobiju što su stekli svojim radom.

Ovim se prijedlogom omogućuje Gradu da trgovačka društva u stečaju koja imaju dugovanja prema radnicima djelomično oslobodi ili da im odgodi plaćanje komunalne naknade i tako omogući da se u stečajnom postupku radnici pomaknu više na listi vjerovnika.

U čemu je ukratko problem s komunalnom naknadom? U stečajnom se postupku kod priljeva određenih sredstava (recimo od prodaje nekretnina i druge imovine) iz stečajne mase, prvo naplaćuju troškovi stečajnog postupka koji uključuju i komunalnu naknadu, a obično tek poslije njihova namirenja dolaze radnici. Dakle čak i kada se pojave sredstva od kojih bi se mogli naplatiti radnici – stečajni upravitelj će morati prvo platiti račune, među kojima je i komunalna naknada. Visok iznos komunalne naknade onemogućava isplatu dugova prema radnicima koji uglavnom ostaju na zadnjem mjestu.

Kao primjer treba navesti radnike Diokija i Kamenskog koji godinama potražuju svoje teško zarađene plaće. Radnice Kamenskog su u stečajnom postupku stekle tek 15% svojih potraživanja (3 milijuna, 800 tisuća kuna), dok je Grad naplatio više od 2 milijuna 900 tisuća kuna komunalne i vodne naknade. U slučaju Diokija, radnici su dobili oko 9 milijuna duga, a Grad je naplatio oko 2 milijuna 800 tisuća kuna. Da se to nije platilo radnici bi već dobili barem još 2 milijuna kuna. Dakle iako se deklarativno izriče solidarnost s radnicima, kupuju im se šivaće mašine, istovremeno im se naplaćuje komunalna naknada koja onemogućava isplatu njihovih plaća.

Radnici realno očekuju dobiti nekakvu crkavicu jer je slobodna imovina tvrtki premala za potpunu isplatu radničkih potraživanja. Velika većina bivših radnika je u vrlo lošem materijalnom položaju i jedva preživljava. Starosna struktura bivših radnika je nepovoljna i teško pronalaze novi posao te su pod ovrhama i blokadama. Stoga su radnici Diokija tražili da im Grad Zagreb izađe u susret kod naplate komunalne naknade. Molili su i za dodatnu odgodu naplate tih potraživanja te za njihovu što kasniju naplatu. No Grad im do danas nije izašao u susret.

Prošle godine su ponovili svoj prijedlog. Udruga radnika i bivših radnika Diokija je to učinila 31. svibnja, kada je postavila pitanje o odgodi plaćanja tadašnjim kandidatima za gradonačelnike Milanu Bandiću i Anki Mrak Taritaš, a nakon toga su upit poslale i radnice Kamenskoga. Isto pitanje je uputio i naš zastupnik Mate Kapović na aktualnom satu 31. kolovoza prošle godine. Milan Bandić je svima odgovorio da je to po “pozitivnim zakonskim propisima” nemoguće.

Očitovanje gradonačelnika i Gradskog ureda za prostorno uređenje

Taj je svoj stav gradonačelnik ponovio prije par dana uputivši negativno mišljenje o prijedlogu odluke o dopunama Odluke o komunalnoj naknadi, a svoje je mišljenje temeljio na očitovanju Gradskog ureda za prostorno uređenje. Moramo reći da je od gradonačelnika tražena Procjena fiskalnog učinka Prijedloga odluke i da ta procjena nije stizala, te se kasnilo preko deset dana od roka do kojeg smo molili da nam se to očitovanje dostavi. A onda se na Odborima pojavljuje ovo očitovanje koje sadrži i procjenu fiskalnog učinka, koje nam se dostavlja na dan samih sjednica Odbora u petak, dakle samo četiri dana prije Sjednice Gradske skupštine.

U tom se očitovanju Gradonačelnik zapravo opet skriva iza dva tipa argumenta: pravnih i financijskih, koji samo služe kao isprika radnicima.

Prvo, tvrdi se da se ovaj prijedlog kosi s Zakonom o komunalnom gospodarstvu gdje se citira 23. članak stavak 1. ali dio koji nema veze s ovim prijedlogom – gdje stoji da se od komunalne naknade mogu osloboditi “samo nekretnine važne za jedinicu lokalne samouprave” (vrtići, muzeji, škole). Upravo obrnuto, već iduća alineja ovog istog 23. čl. omogućava donošenje našeg prijedlog, a tamo stoji da "predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnoj naknadi kojom se obvezatno utvrđuju… opći uvjeti i razlozi zbog kojih se u pojedinim slučajevima može odobriti potpuno ili djelomično oslobađanje od plaćanja komunalne naknade." Dakle, Odluka o komunalnoj naknadi određuje sve uvjete oslobađanja, pa može odrediti i da te uvjete ispunjavaju firme u stečaju, a ne samo kulturne ustanove vrtići, škole i muzeji.

Nadalje, piše da je prijedlog protivan Stečajnom zakonu članku koji određuje redoslijed naplate. Točno je da taj zakon onemogućava da radnici budu na prvom mjestu, ali mi ovom promjenom Odluke omogućavamo da ostaje novaca za radnike.

I konačno tu se čak tvrdi da bi takvo pomaganje radnicima bilo zadiranje u tržišnu utakmicu i to prema Ugovoru o funkcioniranju Europske unije jer bi se navodno selektivno dala prednost određenim poduzetnicima. Osim što je takvo objašnjenje groteskno ako uzmemo u obzir da bi se ove mjere da su implementirane danas, uglavnom odnosile na poslovne mrtvace, tvrtke u stečaju bez ikakve proizvodnje, kao što su Dioki i Kamensko, koje teško mogu konkurirati u famoznoj “tržišnoj utakmici”, čak i taj Ugovor o funkcioniranju Europske unije, članak 107. predviđa neke socijalne mjere – što ovaj prijedlog zapravo jest. No osim toga, da se takvo navodno zadiranje u tržišnu utakmicu već provodi dokazuju i drugi primjeri oslobađanja od komunalne naknade.

  • Tako je Grad Sisak usvojio 2015. godine Pravilnik o kriterijima, uvjetima… za otpis potraživanja, odgodu plaćanja ili obročnu otplatu potraživanja za javna davanja koja uključuju i komunalnu naknadu.
  • Grad Opatija također Odlukom o izvršavanju proračuna za 2017. omogućava otpis duga za fizičke, a odgodu plaćanja javnih davanja za fizičke i pravne osobe.
  • U Bjelovaru su propisani brojni slučajevi prema kojima se u budućnosti u potpunosti oslobađa poduzeća od komunalne naknade radi poticanja ulaganja.
  • U Garešnici se ovlašćuje Gradonačelnik da u opravdanim slučajevima može donijeti Odluku o privremenom, potpunom ili djelomičnom oslobađanju od plaćanja komunalne naknade.
  • U Baškoj na Krku su donijeli važeći propis koji omogućava odgodu naplate komunalne naknade. U njihovom pravilniku stoji „Privremeno se može, u potpunosti ili djelomično, temeljem Odluke Općinskog načelnika, osloboditi plaćanja komunalne naknade poduzeće kada je u likvidaciji ili stečaju.“
  • U mnogim je slučajevima već zabilježena mjera oprosta dugova investitorima.

Dakle, ovi kao i drugi primjeri demantiraju pravne argumente iz dopisa gradonačelnika.

Ukratko, iz ovog je odgovora jasno da se ne želi pomoći radnicima i radnicama tvrtki u stečaju. Da nije tako ponudilo bi se neki afirmativni odgovor, a ovo je samo pranje ruku i izbjegavanje odgovornosti.

 

Zaključak

Zastupnici i zastupnice Gradske skupštine u vašim su rukama sada i sudbine radnica i radnika Diokija i Kamenskog, kao i svih budućih zagrebačkih firmi u stečaju. Vi možete pomoći tim ljudima da dođu do dijela svojih zasluženih i odrađenih plaća.

Onim zastupnicima koje muči pravna strana ovog prijedloga valja reći da je najgore što se može desiti da Ministarstvo uprave odbaci ovaj prijedlog, a to se nije desilo u slučaju Baške, Bjelovara, Garešnice, Opatije, Siska, pa će se teško desiti s našim prijedlogom.

One pak koji kalkuliraju s financijskom stranom ove mjere – valja uputiti na očitovanje Gradskog ureda za prostorno uređenje gdje stoji da je postotak naplate komunalne naknade tvrtkama koje su u stečaju tek 0,26%. Dakle financijski udar na grad bio bi minimalan.

Dakle, danas se ovdje ne donosi odluka o pravnoj ekspertizi, niti se procjenjuje koliko košta humanost, već se donosi politička odluka o tome želimo li ili ne želimo pomoći radnicima i radnicama koji su ostali bez posla.