U Hrvatskoj se od zastupnika tržišnog fundamentalizma često može čuti da se država ne bi smjela miješati u privatni sektor. Istovremeno se na svim razinama isplaćuju ogromne subvencije privatnom sektoru. Manifestacije od gospodarskog interesa za Grad Zagreb financiraju se u izdašnim iznosima svake godine, festivali, konferencije i sajmovi se financiraju s ciljem poticanja razvoja poduzetništva. Pored sajmova turizma, sport-festa, automobila, žena poduzetnica tu je festival start-upova „Zagreb Connect“ za kojeg se u proračunu svake godine izdvaja 600.000,00 kuna. Čak i ako ostavimo po strani nekritičnu promociju poduzetništva, ni na temeljnoj razini ostvarivanja ciljeva definiranih Proračunom i strateškim dokumentima grada Zagreba, ovaj program teško da može predstavljati dobitak za Grad Zagreb. Ciljevi definirani Proračunom su “rast zaposlenosti” i to “uključivanje u poduzetništvo i tržište rada teže zapošljivih osoba”, te “sprječavanje socijalne isključenosti” (Proračun Grada Zagreba za 2018. (Prijedlog), str. 169-170.). Poduzetništvo se u Proračunu definira kao temelj ne samo gospodarskih već i “općih društvenih vrijednosti”. Tu su i drugi ciljevi poput “postizanja održivog razvoja”, “razvoja infrastrukture”, “ulaganja u ljudski kapital”, “omogućavanja povećanja BDP-a i povećanja stope zaposlenosti na području Grada Zagreba” (Cilj 2.).


Novci poreznih obveznika ne bi se trebali trošiti na projekte koji zagovaraju princip povećavanja individualne dobiti, a ne uključuju socijalne mjere zapošljavanja. Konferenciju organizira udruga CRANE – mreža hrvatskih poslovnih anđela, odnosno privatnih investitora koju predstavljaju poduzetnici Saša Cvetojević, Hrvoje Prpić, Davorin Štetner i drugi. Dosta se pisalo o tome kako je ova mreža do sada investirala u tek manji broj projekata (2-3 godišnje), kako sama udruga zagovara radikalna porezna rasterećenja i kako se zalaže za smanjenje radničkih prava (https://www.portalnovosti.com/brutalni-andjeli).

Sebastiano Ricci 058

Članovi udruge su poznati po svojim radikalnim stavovima, socijalnom darvinizmu i socijalnoj neosjetljivosti prema siromašnima i nezaposlenima. Saša Cvetojević je izjavio da “nije pobornik lažne empatije” i pozvao institucije da procesuiraju nezaposlenog siromašnog čovjeka koji je u emisiji Nedjeljom u 2 priznao da ponekad radi na crno
(http://vijesti.hrt.hr/…/nedjeljom-u-dva-gost-sasa-cvetojevic). Saša Cvetojević je poduzetnik poznat i po svojim stavovima o minimalnoj državi, koji istovremeno svoj posao temelji na radu s državom (http://www.forum.tm/…/sasa-cvetojevic-poslovni-andeo-na-ram…https://www.portalnovosti.com/s-drzavne-sise-neoliberali-vi…).

Pitanje je i treba li financirati ove poduzetnike koji pojedinačno ostvaruju ogromne prihode i spadaju u najbogatije ljude u Hrvatskoj. Poticanje malog i srednjeg poduzetništva upitno je ukoliko uzmemo u obzir prihode koje ovi poduzetnici već sad ostvaruju. Saša Cvetojević je tako uspješni poduzetnik čije tvrtke godišnje ostvaruju više od 10 milijuna eura prometa (http://www.nacional.hr/intervju-sasa-cvetojevic-ljudima-po…/). Hrvoje Prpić je pak samo od trgovanja Bitcoinom stvorio prihod od više od dva milijuna kuna (https://lider.media/…/hrvoje-prpic-kako-sam-prikupio-vise-…/).

Također članovi udruge ne zagovaraju razvoj domaće proizvodnje već otvoreno pozivaju ljude da tvrtke otvaraju u inozemstvu. Davorin Štetner savjetuje “Moja preporuka za start-upe - osnujte tvrtke u USA (ili bilo kojoj normalnoj zemlji za business, USA spominjem jer osobno imam tvrtku tamo i prezadovoljan sam) pa neka te tvrtke budu vlasnik hrvatske ako je već morate imati. Tako izbjegavate sve čari hrvatske birokracije.” (https://dnevnik.hr/…/davorin-stetner-ovo-su-tri-razloga-zas…). I Hrvoje Prpić ulaže u tvrtke koje posluju na stranom tržištu (http://hr.n1info.com/…/N1-Pressing-Hrvoje-Prpic-7.-12.-2017…). To je, naravno, njihovo pravo, ali riječ je o neskladu s onim što zagovaraju u okviru programa koji financira Grad Zagreb.

Članovi udruge otvoreno izražavaju negativni stav prema svim zaposlenicima javne uprave i to ne one na vodećim mjestima već radnike i radnice na šalterima koje smatraju odgovornima za loše stanje u zemlji i u gradu Zagrebu. Saša Cvetojević tako se tim ljudima obraća u javnom pismu: “Novac, koji nam otmete, prvo trošite na sustav. Na sebe. Prvo vaše plaće, koje ni u najvećoj krizi, dok su firme i njihovi zaposlenici padali kao klasje, nisu ozbiljno kasnile niti izostale…” Pri tome Cvetojević jasno izražava prezir prema radnicima na šalterima. “Ne nama, nama su već s vama, dovoljno bolne sve ove godine vašeg izmotavanja, vaše nenadležnosti, vašeg pingponganja s našim sudbinama i vaših prezirnih pogleda preko šaltera” (http://www.index.hr/…/novac-koji-nam-otmete-prv…/992711.aspx).

Nije riječ o tome da članovi udruge nešto skrivaju, već sasvim otvoreno i više navrata naglašavaju kako njihova djelatnost cilja pomoći samo manjini konkurentnih projekata, što znači manjem broju novozaposlenih u rijetkim uspješnim start-up projektima. Hrvoje Prpić je ovako opisao način ulaganja “poslovnog anđela”: “U start-upovima se traži povrat puta 100 ili puta 1000 i to [onda] kažete da ste pogodili. Znači vi gađate konstantno takav nekakav ‘puta 100’ pa pogodite, ne znam, recimo u 40, 50 start-upa.” (razgovor s Hrvojem Prpićem, N1 televizija, 7. 12. 2017., http://hr.n1info.com/…/N1-Pressing-Hrvoje-Prpic-7.-12.-2017…) i nastavlja “Uložite i onda jedan bude taj koji ste pogodili.” Dakle investiranje računa s propašću stotina poduzetničkih start-upova dok investitore zanima samo onaj jedan koji donosi visoku dobit ili kako je to dalje ustvrdio Prpić u navedenoj emisiji “Dok ne keširaš nisi zaradio.” Kako je to zaokružio voditelj razgovora Petar Štefančić: “U start-up je ugrađena ideja o neuspjehu – to razlika u odnosu na klasični model poduzetništva.” Takav način razvoja gospodarstva ne samo da nije socijalno osjetljiv, već i ne pogoduje planiranom razvoju gospodarstva koje bi trebalo poticati proizvodnju potrebnih, a ne samo financijski isplativih proizvoda. Grad treba poticati razvoj i zapošljavanje, a ne privatne profite za majušan broj firmi.

Jedan od organizatora, Davorin Štetner, u prilogu navedene emisije, a s ovogodišnjeg Connect-a proziva državne institucije zbog visoke birokracije i naziva ih “represivnim aparatom”. Organizatori ovog događaja zagovaraju izuzimanje države iz poduzetništva, no istovremeno upravo njihova manifestacija predstavlja ozbiljnu stavku proračuna.

Zagrebzgrade

Trebamo li financirati projekte koji služe bogaćenju manjine i što ove donacije znače uopće za stvarno zapošljavanje? Ovogodišnji start-up projekti koji se na ovoj manifestaciji predstavljaju kao finalisti teško da ostvaruju ciljeve iz preambule proračuna. Projekti koji su odabrani 2017. godine kao finalisti tog natjecanja ne potiču socijalno poduzetništvo već isključivo maksimiziranje dobiti. Projekti uopće ne potiču investiranje u domaće gospodarstvo. Tako voditelj projekta Makerbuino – oblika gameboy-konzole – Albert Gajšak opisuje svoj posao kao prodaju putem interneta. “Mi ovo prodajemo isključivo preko interneta… mi se odnosimo isključivo na poštu.” Nije riječ niti o projektima koji mogu potaknuti zapošljavanje. Voditelj projekta Baggizmo – odjeće koja je opremljena tehnologijom (poput novčanika koji upozorava kada je pao na zemlju) Ladislav Jurić, pak opisuje strategiju zapošljavanja u vidljivom nesrazmjeru između niza suradnika (preko tridesetak) koji nisu u stalnom radnom odnosu i četiri do pet novozaposlenih, što smatraju svojim ciljem u narednom periodu. Jasno je kako se ovi ljudi i sami bore za svoje poslove, ali je pitanje što će biti rezultat takvih mjera kojima Grad Zagreb financira nagradu ovogodišnjeg Zagreb Connect-a u iznosu od 130.000,00 kn.

Kako na to odgovara SDP, kao navodno lijeva stranka?

Tamara Čubretović (SDP) traži da se manifestacije od značaja dopune još jednom manifestacijom “15. Reboot Infogamer 2018.”. Spektakularnije od tog prijedloga je njegovo obrazloženje – zato jer “tijekom održavanja sajmova u gradu boravi više desetaka tisuća ljudi, te preko tisuću stranih managera koji pune najbolje zagrebačke hotele, uživaju u turističkoj i ugostiteljskoj ponudi grada u čitavom tjednu trajanja sajma.” Toliko o socijalnoj osjetljivosti.
Radnička fronta je pak svojim amandmanom predložila da se umjesto ovakvih “ulaganja” u udrugu i manifestaciju poduzetnika koji gledaju svoju korist, sredstva preusmjere na obrazovanje i to osnovnoškolsko obrazovanje kojem su u gradu Zagrebu sredstva u odnosu na prošlu godinu smanjena u nizu točaka, pa tako i u točki “Održavanje i opremanje osnovnih škola za poboljšanje standarda” i to čak za 7.000.000,00 kn. Povećanje od 600.000,00 kn bi donekle taj manjak nadoknadio.

Pošteno je priznati da ova stranica koristi cookies/kolačiće.
Podatke koji se prikupe na taj način ne dilamo dalje. Pogotovo ne Googleu.
Za analizu statistike posjeta, kao i za sve drugo, koristimo open source.
OK?

×

Greška

[OSYouTube] Alledia framework not found