lo samobor

Preuzmite program u obliku knjižice (pdf, 1.2 MB)


1. Radikalan prekid s korupcijom i Beljakovom klijentelističkom mrežom

2. Subvencionirani javni prijevoz za ucenike, studente, nezaposlene i penzionere

3. Demokratizacija rada gradske uprave

4. Demokratizacija upravljanja javnim komunalnim poduzećima i ustanovama

5. Reforma uloge i ovlasti vijeća mjesnih odbora(MO) i gradskih cetvrti(GC)

6. Uključivanje građana u raspolaganje dijelom proračuna

7. Reforma gradskih službi za obavljanje javnih radova te poticanje zadruga

8. Mediji slobodni od stranačkih oligarhija i kapitala

9. Zaštita i povećanje radničkih prava

10. Besplatan i svima dostipan sustav odgoja i obrazovanja

11. Planska izgradnja gradskih stanova za socijalno ugrožene i mlade

12. Suzbiti utjecaj kapitala na rezultate izbora

13. Novi dječji vrtići i starački domovi

14. Odvajanje i recikliranje otpada

15. Uređenje i izgradnja novih sportskih igrališta

 


 

1. Radikalan prekid s korupcijom i Beljakovom klijentelističkom mrežom

Čitav niz afera (Samoborka, Chromos, asfaltna baza i betonara) svjedoči o leglu korupcije u koje se Samobor pretvorio pod vladavinom Kreše Beljaka.

Javna je tajna da se u Samoboru doslovno ništa što se tiče gradskih poduzeća, institucija, radova i slično ne može obaviti bez namještanja, provizija i mita. Izgradnja rotora, asfaltiranje ulica, uklanjanje javnih klupa u korist vlasnika ugostiteljskih objekata. Slično vrijedi i za dobivanje poslova u Gradu, Komunalcu, Energometanu i slično. U tim procesima cijene usluga vrtoglavo rastu, a to Grad i Samoborce stoji jako puno i s takvom je praksom potrebno što prije prekinuti.

Transparentnošću, demokratizacijom odozdo, otpuštanjem dubioznih kadrova, raskidima štetnih ugovora, prestankom financiranja sumnjivih udruga, medija i drugih (npr. veteranskih udruga, privatnih lokalnih medija, Crkve i sl.) te promjenom načina funkcioniranja pojedinih dijelova gradske uprave postigle bi se uštede koje se prema grubim procjenama mjere čak u milijunskim iznosima. Obračun sa sustavnom korupcijom te razumno i konstruktivno upravljanje gradskim budžetom bez daljnjega bi omogućili financiranje svih točaka našeg programa, a Samobor bi prestao funkcionirati kao bankomat stranačkih klijentelističkih mreža i (podobnog) kapitala.

 

2. Subvencionirani javni prijevoz za ucenike, studente, nezaposlene i penzionere

Svima nama je poznata činjenica kako grad Samobor ima najskuplji gradski i međugradski prijevoz. Postojeće mjere subvencioniranja prijevoza za učenike i studente su simbolične i neadekvatne (subvencije ne postoje za ljetne mjesece i nisu dostupne studentima starijim od 27 godina), a nezaposlene i penzionere uopće ne obuhvaćaju.

Radnička fronta kratkoročno se zalaže za konzistentnije subvencioniranje i subvencioniranje u većoj mjeri. Dok se dugoročno  zalažemo za ukidanje naplata u gradskom i međugradskom prijevozu za nezaposlene, učenike, studente i penzionere (npr. revidiranjem postojećih koncesija ili osnivanjem gradskog prijevoznika u javnom vlasništvu)

Što se tiče naplate javnoga prijevoza za zaposlene, tu se također načelno zalažemo u konačnici za besplatnu uslugu, što nije nepoznanica u svijetu – sav ili dio prometa je besplatan u Tallinnu (Estonija), Miamiju (SAD – središnja monorail linija), Chengduu (10 milijunskom gradu u Kini), inicijativa postoji i u Bukureštu (Rumunjska) itd. No, problem s radništvom je u tome da bi se tako efektivno izlazilo u susret onom dijelu kapitala koji plaća prijevoz i tako de facto subvencionira javni prijevoz općenito.

Problem radnika koji ne dobivaju naknadu za prijevoz je problem koji se mora rješavati na državnoj razini, npr. kroz promjene Zakona o radu, koji trenutačno radnicima ne jamči naknadu poduzeća za prijevoz.

Ukidanjem naplate za rečene društvene skupine bi se smanjila nejednakost i povećala dostupnost javnog prijevoza, povećalo bi se korištenje javnog prijevoza nauštrb prijevoza osobnim vozilima, što je ujedno i ekološki poželjno.

 

3. Demokratizacija rada gradske uprave

Demokratizacija je nužna zbog dosadašnjih praksi koje uključuju nedemokratsko upravljanje Gradom, vidljiv utjecaj kapitala i stranačkih oligarhija na procese donošenja odluka, čestih odluka koje stoje u suprotnosti s javnim interesom, isključivanja stanovnika iz neposrednog sudjelovanja u raspravama i donošenju odluka, nepostojanja nadzora odozdo i kontrole nad radom gradske uprave, fingiranja transparentnosti, klijentelizma i korupcije na svim razinama, odnosa prema medijima, neadekvatnog i neekološkog upravljanja javnim prostorom, nepostojanja održive stambene politike te neadekvatnih socijalnih davanja.

Temeljni zahtjevi Radničke fronte u tom smislu su:

  • puna transparentnost rada gradske uprave – svi zapisnici, računi, ugovori, izvještaji i sl. moraju se u obliku otvorenih podataka (Open Data) automatski stavljati na internet, gdje će svi u njih moći imati trenutni uvid
  • uspostavljanje demokratskog nadzora odozdo (sudjelovanje zaposlenika i samih građana) nad radom Ureda gradonačelnika, te raspodjelom i trošenjem sredstava
  • revizija i uspostavljanje demokratskog nadzora odozdo nad radom svih gradskih upravnih odjela i ureda (natječaji, zapošljavanje, javna nabava)
  • izrada i stavljanje u funkciju softverskog alata koji će omogućiti svim stanovnicima Samobora izjašnjavanje o svim bitnim pitanjima od njihova interesa (provođenje obvezujućih lokalnih referenduma)
  • senzibiliziranje javnosti o važnosti uključivanja u politički život zajednice i promoviranje ideje direktne demokracije tj. neposrednijih oblika uključivanja Samoborki i Samoboraca u procese raspravljanja i donošenja odluka
  • provođenje zborova građana(ki)/kvartovskih plenuma o svim bitnim pitanjima iz djelokruga rada mjesnih odbora i gradske uprave.

 

4. Demokratizacija upravljanja javnim komunalnim poduzećima i ustanovama

Zbog procesa privatizacije i outsourcinga javnih usluga, utjecaja stranačkih oligarhija na kadroviranje i zapošljavanje, korištenja javnih resursa za partikularne interese koji se kose s javnim interesom u radu javnih poduzeća i ustanova, te zbog sve većeg nezadovoljstva cijenom i kvalitetom komunalnih usluga, tražimo da se sva gradska i županijska trgovačka društva i javne ustanove stave pod demokratski nadzor odozdo i direktno upravljanje radnika/ica, zainteresirane i stručne javnosti i korisnika/ica usluga.

Temeljni zahtjevi Radničke fronte u tom smislu su:

  • potpuna transparentnost u radu (svi zapisnici, računi, ugovori, izvještaji i sl. moraju se automatski stavljati na internet, gdje će svi u njih moći imati trenutni uvid)
  • isključivanje stranačkih oligarhija iz nadzornih odbora i uprava uz viši stupanj demokratskog nadzora odozdo i upravljanja u gradskim trgovačkim društvima
  • promjena načina imenovanja članova uprava i Nadzornih odbora (veće sudjelovanje korisnika javnih komunalnih usluga, udruga, sindikata...)
  • revizija poslovanja i redefiniranje javnog interesa
  • zaustavljanje privatizacije javnih usluga, posebno takve koja pogoduje stranom kapitalu i osnaživanje javnosti u otporu prema takvim praksama
  • osnaživanje i poticanje sindikalnog djelovanja u gradskim trgovačkim društvima

 

5. Reforma uloge i ovlasti vijeća mjesnih odbora(MO) i gradskih cetvrti(GC)

Kad je riječ o prostornim odlukama u Gradu Samoboru, prema važećim zakonima Vijeća mjesnih odbora/gradskih četvrti imaju isključivo savjetodavnu ulogu. U većini slučajeva u kojima su se Vijeća MO/GČ izjašnjavala suprotno odluci gradonačelnika takav stav nije imao nikakav utjecaj na donošenje konačne odluke bitne za stanovnike MO/GČ. Nerijetko su stanovnici koji pripadaju određenom MO/GČ zagovarali drugačija rješenja od onih koja su po stranačkoj direktivi zagovarali izabrani vijećnici MO/GČ.

Iz takve je prakse  jasno vidljivo da je upravljanje gradom centralizirano te da su Vijeća MO/GČ isključivo u funkciji održavanja privida demokratskog odlučivanja. To ostavlja gradskoj upravi previše prostora za pogodovanje privatnim i korporativnim interesima i otvara prostor za financijski katastrofalne projekte, odobrene usprkos opravdanom protivljenju stanovnika.

Mjesne odbore koji danas funkcioniraju unutar malobrojnog zatvorenog kruga ljudi potrebno je, također, otvoriti svim zainteresiranim stanovnicima pripadajućih kvartova.

Temeljni zahtjevi Radničke fronte u tom smislu su:

  • uvođenje prakse da se sjednice Vijeća MO/GČ organiziraju u formi zbora građana u kojem bi sudjelovali, raspravljali i odlučivali stanovnici pojedinih kvartova
  • pokretanje internetske platforme unutar koje bi se moglo javno i otvoreno raspravljati te donositi odluke o kvartovskim problemima i modelima njihovog rješavanja
  • iniciranje promjena gradskih akata i zakonskih rješenja koja trenutno onemogućavaju demokratizaciju na razini MO/GC

 

6. Uključivanje građana u raspolaganje dijelom proračuna

Takozvani participativni proračun izravno uključuje stanovnike grada u donošenje odluka o prioritetima i planovima potrošnje javnog novca za određeno vremensko razdoblje. Primjeri iz gradova u kojima je uveden (od kojih je najpoznatiji primjer Porto Alegrea u Brazilu) ukazuju na to da pridonosi većoj odgovornosti prema zajedničkom društvenom vlasništvu, jača demokraciju te podiže transparentnost i povjerenje zajednice prema odgovornim političkim predstavnicima i lokalnim službenicima.

Temeljni zahtjevi Radničke fronte u tom smislu su:

  • dio ukupnog gradskog/županijskog proračuna koji bi pripadao participativnom proračunu iznosio bi 15 %, a radilo bi se o sredstvima prikupljenim prirezima, taksama i naknadama te ostalim izravnim davanjima građana
  • budući da je razina otvorenosti lokalnih proračuna vrlo niska, preduvjet uvođenju participativnog proračuna je transparentnost samog lokalnog proračuna koja bi bila ostvarena putem internetske platforme

 

7. Reforma gradskih službi za obavljanje javnih radova te poticanje zadruga

U Samoboru se svakodnevno odvijaju različiti javni radovi, poslovi, popravci itd. kod kojih grad mora posezati za privatnim poduzećima (Samoborka dd, Hvar doo) – od popravljanja cesta, izvedbi različitih građevinskih radova, do popravaka i narudžbi u različitim gradskim institucijama, zgradama, parkovima i sl. Javna je tajna da su javni natječaji, koji bi trebali jamčiti transparentnost, zapravo u pravilu namješteni i pogoduju isključivo (podobnom) kapitalu.

Razmjeri korupcije su ogromni – anegdotalne indicije ukazuju na to da je praktički nemoguće da se bilo što napravi bez primanja mita ili zakulisnih pogodbi. Radnička fronta se zalaže za to da se umjesto toga što više poslova obavlja unutar službi i poduzeća u vlasništvu Grada.

Također, Grad Samobor će na javnim natječajima za dobavljače i izvođače radova pod sličnim uvjetima preferirati zadruge i poduzeća u radničkom vlasništvu nad poduzećima u klasičnom privatnom vlasništvu. Na taj način Grad bi omogućio velikom broju ljudi da od nužnih izdataka Grada i od svog rada imaju direktne koristi, umjesto da većina sredstava završava u rukama malobrojne ekonomske elite i time se odljeva iz sustava.

Na transparentnim javnim natječajima uzimat će se u obzir vlasnička struktura te će se za zadruge i poduzeća u radničkom vlasništvu smatrati da imaju najpovoljniju ponudu ukoliko ne odstupaju više od 10% od apsolutno najpovoljnije ponude na natječaju.

Grad Samobor će zadrugama i poduzećima u radničkom vlasništvu u osnivanju pogodovati smanjivanjem ili ukidanjem komunalnih naknada i drugih financijskih potraživanja od strane Grada.

U sklopu programa uređenja i korištenja napuštenih zgrada u Samoboru, dio prostora ponudit će se na korištenje novoosnovanim zadrugama i poduzećima u radničkom vlasništvu na rok do 5 godina bez naknade.

 

8. Mediji slobodni od stranačkih oligarhija i kapitala

Istinska demokracija ne može ovisiti o novcu, zbog čega treba eliminirati korištenje javnog novca i usluga za “pacificiranje” lokalnih medija, te eliminirati utjecaj krupnog kapitala i javnih i privatnih medija na političke izbore, kampanje i referendume (primjer Radio Samobora).

Temeljni zahtjevi Radničke fronte u ovom području su:

  • revizija poslovnih odnosa između privatnih medija i gradske uprave, trenutačni prestanak financiranja medija iz sredstava gradskog proračuna na način kako se to do sada radilo;
  • poticanje i javno sufinanciranje onih medija u kojima kapital u suradnji sa stranačkim oligarhijama ne kontrolira javno mnijenje, medija u kojima je omogućen ravnopravan pristup svim radničkim i društvenim organizacijama, i medija koji su u vlasništvu onih koji ih stvaraju i koji su neovisni o politici i kapitalu.

 

9. Zaštita i povećanje radničkih prava

Temeljni zahtjevi Radničke fronte u ovom području su:

  • senzibiliziranje javnosti o temama važnim za razumijevanje problematike radničkih prava i sindikalnog organiziranja
  • poticanje osnivanja radničkih kooperativa i zapošljavanja u njima
  • prednost pri poslovanju s Gradom i njegovim trgovačkim društvima i ustanovama bi imale kooperative i ona privatna poduzeća u kojima je stupanj poštivanja radničkih prava visoko na listi prioriteta (zabrana prekovremenog rada osim ako to ne zatraži 2/3 radnika uz obavezu plaćanja prekovremenog rada, redovita isplata plaća i svih dodataka na plaću i sl.) te u kojima se radnicima ne uskraćuje pravo na sindikalno udruživanje, kolektivne ugovore i u kojima postoji dijalog sa sindikatima
  • osnaživanje radnika u smislu sindikalnog udruživanja i postavljanje radničkih kontrola u privatnim poduzećima
  • povećanje stupnja zaštite radničkih prava u gradskoj upravi, gradskim trgovačkim društvima i javnim ustanovama poticanjem sindikalnog udruživanja i osnivanjem tijela radničke kontrole. Radnici u njima bi imali uvid u sve poslovne knjige, pravo veta na otpuštanje, pravo na odlučivanje o pitanjima organizacije rada te mogućnost postavljanja osoblja na različite stupnjeve proizvodnog, uslužnog i administrativnog procesa

 

10. Besplatan i svima dostipan sustav odgoja i obrazovanja

Odgoj i obrazovanje moraju biti dostupni svima u društvu – bez obzira na platežnu moć. RF se zalaže za javno financiran sustav (besplatno za krajnjeg korisnika) odgoja i obrazovanja od dječjih vrtića do doktorata. Ovo se itekako odnosi na periferne troškove obrazovanja koji su često područje koruptivnih pogodovanja, a koja se prelamaju preko kućnih budžeta.

Treba izdvojiti i problem nedovoljnog kapaciteta javnih vrtića zbog čega dio djece ostaje izvan javnog sustava vrtićke skrbi. Na taj se način polako uvodi komodifikacija i privatizacija ovog sektora koja već sad negativno utječe na dostupnost vrtića za sve, a posebno pogađa žene na koje tradicionalno pada teret neplaćene brige za djecu.  Trenutna organizacija vrtića uglavnom je zamišljena kao servis za zaposlene roditelje, dok istovremeno oni bez posla nemaju jednaku mogućnost pristupa skrbi, te s time zanemaruje socijalizacijska uloga vrtića u razvoju djece. Na taj način dolazimo do paradoksalne situacije u kojoj lokalne samouprave svoju temeljnu socijalnu odgovornost za predškolski odgoj djece vrše u tzv. javno-privatnom partnerstvu, neizravnim subvencioniranjem privatnih poduzetnika.

Temeljni zahtjevi Radničke fronte u tom smislu su:

  • besplatni vrtić za sve (u prijelaznom periodu, a usporedo s demokratizacijom upravljanja javnim ustanovama za predškolski odgoj, smanjiti cijene vrtića);
  • ukinuti diskriminatornu odredbu prema kojoj djeca čiji su jedan ili oba roditelja nezaposleni nemaju pravo na subvencioniranu cijenu vrtića
  • obnoviti postojeće te donijeti plan za izgradnju novih smještajnih kapaciteta u sustavu javnog predškolskog odgoja
  • osigurati sredstva za besplatne udžbenike za sve učenike u samoborskim osnovnim i srednjim školama;
  • besplatan javni prijevoz za sve učenike;
  • besplatno provođenje ranog učenja informatike u prvim razredima osnovne škole
  • potrebno je povećanje izdvajanja za financiranje prehrane djece i učenika u vrtićima, osnovnim i srednjim školama i gradske subvencije za društvenu prehranu školske djece, čiji prihod po članu kućanstva ne prelazi 1.800 kn neto.
  • trenutačni prekid sa svim vjerskim praksama u javnim odgojno-obrazovnim institucijama
  • financiranje, nadogradnja, obnova i osposobljavanje postojećih kapaciteta, odnosno kuhinja i blagovaonica, izgradnja novih, sklapanje ugovora s lokalnim dobavljačima namirnica (OPG i slično, uz uvjete stvaranja zadruga ili udruživanja u njih, radi transparentnosti i lakše kontrole kvalitete nabave) uz izbjegavanje trgovačkih posrednika, radi pomoći lokalnoj poljoprivredi i veće kvalitete nabavljenih namirnica, te smanjenja troškova.
  • povećanje obima gradskog financiranja i sufinanciranja za nabavu nastavnih i didaktičkih pomagala, te repromaterijala u vrtićima, osnovnim i srednjim školama u Gradu Samoboru, u što bi spadala i pomagala za nastavu informatike i robotike u osnovnim i srednjim školama.

 

11. Planska izgradnja gradskih stanova za socijalno ugrožene i mlade

Grad Samobor mora raditi na tome da se, koliko je to moguće, grade gradski stanovi koji će se po transparentnim kriterijima uz vrlo nisku mjesečnu naknadu stavljati na raspolaganje onima kojima je to najpotrebnije (ovisno o socijalnom statusu, veličini obitelji, trenutnim životnim uvjetima i mogućnostima itd.). Pri tom treba voditi računa da se zgrade i naselja grade planski, urbanistički opravdano, uza sve resurse i sve što je potrebno za normalan život (trgovine, škole, vrtići, parkovi, povezanost s gradom itd.).

 

12. Suzbiti utjecaj kapitala na rezultate izbora

Izborni sustav u kojem će se radikalno smanjiti (ili čak posve ukloniti) utjecaj kapitala je zapravo razmjerno jednostavno uvesti. Problem nije u nedostatku ideja kako to učiniti ili tehničkoj neizvedivosti istih, nego u tome što trenutačni sustav odgovara postojećoj političko-ekonomskoj oligarhiji, koja iz njega izvlači materijalnu korist za sebe i omogućuje si nesmetanu reprodukciju.

Ne može se očekivati da će se kapital tek tako samovoljno odreći mogućnosti da preko financiranja političkih kampanja i kontroliranja medija presudno utječe na rezultate izbora, a time i na politiku koju će izabrana vlast provoditi. Kako postići potpunu ravnopravnost svih kandidata i opcija i kako da do izražaja dođu različiti politički programi i ideje a ne financijska potkoženost pojedinih kandidata i stranaka?

Temeljni zahtjevi Radničke fronte u tom smislu su:

  • troškove ovih mjera snosilo bi gradsko izborno vijeće (novac bi za to bio osiguran iz sredstava koja se sada koriste za subvencioniranje političkih stranaka).
  • svim strankama i ostalim društvenim subjektima osigurati javni i besplatan prostor (mimo Mjesnih odbora) tijekom cijele godine za organizaciju tribina, javnih rasprava, edukacija i sl.
  • osigurati javna i besplatna plakatna mjesta u gradu preko kojih će se sve stranke i ostale društvene organizacije moći pod jednakim uvjetima predstavljati svoje političke ideje i programe
  • osigurati da se izborna promidžba na javnim i privatnim medijima vodi pod jednakim uvjetima za sve političke stranke i kandidacijske liste birača
  • potpisi za sve skupljaju se odjednom pod jednakim uvjetima – na internetu i u javnim prostorima o javnom trošku.
  • tijekom izborne kampanje sve političke opcije dobile bi mogućnost besplatnog javnog nastupanja na trgovima, dvoranama i sl. (tehnička oprema, logistika…)
  • zabrana svih vidova plaćenih kampanja i reklamiranja mimo osnovnog paketa usluga koje su svim opcija na raspolaganju pod jednakim uvjetima i uvođenje drakonskih kazni za prekršitelje
  • iniciranje promjena gradskih akata i zakonskih rješenja koja trenutno onemogućavaju provođenje nekih od navedenih mjera

 

13. Novi dječji vrtići i starački domovi

Duge lista čekanja, manjak smještajnih kapaciteta i visoke cijene privatnih vrtića, problemi su koji već tradicionalno muče obitelji s djecom te obilježavaju upise u dječje vrtiće. Povećana financijska participacija roditelja u pokrivanju cijene vrtića te oslanjanje na privatne vrtiće za pružanje osnovne socijalne usluge brige za djecu uzrokuje negativan utjecaj na dostupnost vrtića za sve pod jednakim uvjetima, a posebno pogađa žene na koje tradicionalno pada teret neplaćene brige za djecu.

Postojeće vrtiće nužno je hitno obnoviti i osigurati potrebnu opremu i materijale za djecu i osoblje te donijeti plan za izgradnju novih smještajnih kapaciteta po gradskim četvrtima. Cijenu gradskih vrtića potrebno je smanjiti za 50 posto s tendencijom da u što skorijem razdoblju budu besplatni i dostupni svima. Samohranim roditeljima te obiteljima s jednim zaposlenim članom obitelji vrtić treba biti besplatan.

Na području Samobora trenutno ne djeluje niti jedan dom za starije osobe u javnom vlasništvu. S obzirom na trend povećanja starijih osoba u ukupnom broju stanovnika potrebno je donijeti strategiju i plan pružanja socijalnih usluga za starije koji bi uključivao izgradnju novih smještajnih kapaciteta te revidiranje cijena socijalnih usluga za starije i nemoćne u skladu s njihovim primanjima.

 

14. Odvajanje i recikliranje otpada

Nedavno smo bili svjedoci ne provođenja prakse odvajanja i recikliranja otpada u Samoboru. Iako je još 2015 godine na samoborskoj tržnici postavljeno sedam kontejnera za odlaganje različitih vrsta otpada, otpad se ne razvrstava niti oporabljuje već ga prikuplja i odvozi jedan kamion na odlagalište.

Razvojem kvalitetnog sustava odvajanja i recikliranja, pojedine vrste otpada bi se mogle koristiti kao sirovina i energent. Uz pomoć struke potrebno je u što kraćem roku pronaći adekvatnu lokaciju za izgradnju centra za gospodarenje otpadom unutar kojeg bi se obavljale aktivnosti koje obuhvaćaju prihvat, obradu i razdvajanje otpada, proizvodnju goriva iz otpada, distribuciju otpada radi korištenja u druge svrhe, termičku obradu otpada te tehnologiju sigurnog odlaganja obrađenog otpada, što bi obavljala poduzeća u gradskom vlasništvu, pod kontrolom stanovnika.

Kako bi se utvrdile stvarne potrebne korisnika usluge odvoza te kako bi se sam proces sortiranja i odvajanja otpada optimizirao nužno je uvesti naplatu odvoza prema proizvedenoj količini otpada umjesto trenutnog modela naplate unutar kojeg se kućanstvima mjesečni računi obračunavaju prema volumenu spremnika. U svim gradskim četvrtima potrebno je povećati broj reciklažnih dvorišta te povećati broj spremnika za odvojeno prikupljanje metalne i plastične ambalaže te stakla, papira i kartona.

 

15. Uređenje i izgradnja novih sportskih igrališta

Svjedoci smo manjka sportskih igrališta u Samoboru. Postojeća igrališta slabo se održavaju – koševi nemaju mreže ili su potrgani, beton je često popucao, crte se ne vide i sl. Također, vrlo malen broj igrališta ima reflektore koji omogućavaju i noćno igranje. Sustavno bi trebalo raditi i na tome da se postojeća mreža igrališta nadopuni i da djeca i odrasli u svim dijelovima grada na raspolaganju imaju sportska igrališta za rekreaciju. Ulaganje u rekreativni sport i zdravlje mora biti jedno od ključnih na dnevnom redu, pogotovo uzevši u obzir koliko to problema olakšava što se tiče zdravstvenog sustava.

Pošteno je priznati da ova stranica koristi cookies/kolačiće.
Podatke koji se prikupe na taj način ne dilamo dalje. Pogotovo ne Googleu.
Za analizu statistike posjeta, kao i za sve drugo, koristimo open source.
OK?

×

Greška

[OSYouTube] Alledia framework not found