Lokalni izbori 2021.

Program Radničke fronte za lokalne izbore u Zagrebu 2021. godine

  • 21. 03. 2021.
  • Piše: Radnička fronta

 Sadržaj programa

  1. Radikalan prekid s korupcijom i ostacima Bandićeve klijentelističke mašinerije

  2. Demokratizacija rada gradske uprave

  3. Demokratizacija upravljanja javnim komunalnim poduzećima i ustanovama

  4. Reforma uloge i ovlasti vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora

  5. Uključivanje stanovništva u raspolaganje dijelom budžeta

  6. Zaštita i povećanje radničkih prava

  7. Potresna obnova Zagreba

  8. Urbanizam i održavanje zgrada

  9. Planska izgradnja gradskih stanova za socijalno ugrožene i mlade bez stanova

  10. Reforma gradskih službi za obavljanje javnih radova te poticanje i podrška zadrugama i poduzećima u radničkom vlasništvu

  11. Besplatan i svima dostupan sustav odgoja i obrazovanja

  12. Otvorena, pristupačna, dostupna kultura

  13. Besplatne knjižnice i muzeji

  14. Besplatan javni prijevoz

  15. Uvođenje svima dostupnog javnog gigabitnog bežičnog interneta

  16. Uspostavljanje sustava društvene prehrane

  17. Otvaranje kvartovskih socijalnih dućana

  18. Povećanje socijalne pomoći

  19. Izgradnja novih gradskih dječjih vrtića i domova za starije i nemoćne uz snižavanje cijena postojećih

  20. Poboljšanje gradske i prigradske prometne infrastrukture, željezničke prometne mreže s vanjskim dijelovima grada i biciklističkih staza

  21. Uređenje i prenamjena napuštenih zgrada u Zagrebu

  22. Osposobljavanje Imunološkog zavoda

  23. Mediji slobodni od stranačkih oligarhija i kapitala

  24. Sprečavanje devastacije Medvednice i kontrola zagađenja zraka, vode i svjetlosnog zagađenja

  25. Hitna sanacija i zatvaranje smetlišta na Jakuševcu i razvoj kvalitetnog sustava odvajanja i recikliranja otpada

  26. Uređenje savske obale i krajolika kao pejzažnog pojasa namijenjenog za rekreaciju i sport

  27. Uređenje postojećih i izgradnja novih sportskih igrališta

  28. Izgradnja i održavanje radničkih odmarališta

1. Radikalan prekid s korupcijom i ostacima Bandićeve klijentelističke mašinerije

Čitav niz afera i sudskih procesa u Zagrebu svjedoči o leglu korupcije u koje se Zagreb pretvorio pod vladavinom Milana Bandića. Slučaj Savica (crkva i zamjena zemljišta), Cvjetni trg i Horvatinčić, fontane, GUP, Krašograd, Todorićev dvorac, predsjednička kampanja 2009., pogodovanje udruzi U ime obitelji, zlatni WC-i, nadstrešnice autobusnih i tramvajskih stanica, stupići, i najnovija afera, Žičara, samo su neke od njih.

Javna je tajna da se u Zagrebu doslovno ništa što se tiče gradskih poduzeća, institucija, radova i sl. ne može obaviti bez namještanja, političke trgovine, provizija i mita. Npr. naručivanje novih stolica u nekom vrtiću ili krečenje zidova u prostorima nekog mjesnog odbora ne može proći bez namještanja posla podobnima. Vrlo slično vrijedi i za dobivanje poslova u Gradu, Holdingu i sl. U tim procesima cijene usluga vrtoglavo i neosnovano rastu, a to Grad i Zagrepčane stoji jako puno i s takvom je praksom potrebno što prije prekinuti.

Odlaskom Milana Bandića neće automatski nestati i sve strukture i klijentelistička mreža ustrojena pod njegovim upravljanjem Zagrebom. Njih ćemo se riješiti jedino transparentnošću, demokratizacijom odozdo, otpuštanjem dubioznih kadrova, raskidima štetnih ugovora, financiranja sumnjivih udruga, medija i drugih (npr. veteranskih udruga, privatnih lokalnih medija, sportske mafije, crkve i sl.) te promjenom načina funkcioniranja pojedinih dijelova gradske uprave, čime bi se postigle uštede koje se prema grubim procjenama mjere čak u milijardama kuna. Obračun sa sustavnom korupcijom te razumno i konstruktivno upravljanje gradskim budžetom bez daljnjega bi omogućili financiranje svih točaka našeg programa, a Zagreb bi prestao funkcionirati kao bankomat stranačkih klijentelističkih mreža i (podobnog) kapitala.

2. Demokratizacija rada gradske uprave

Demokratizacija je nužna zbog dosadašnjih praksi koje uključuju nedemokratsko upravljanje Gradom, vidljiv utjecaj kapitala i stranačkih oligarhija na procese donošenja odluka koje stoje u suprotnosti s javnim interesom, isključivanja stanovnika iz neposrednog sudjelovanja u raspravama i donošenju odluka, nepostojanja nadzora odozdo i kontrole nad radom gradske uprave, fingiranja transparentnosti, klijentelizma i korupcije na svim razinama, odnosa prema medijima, neadekvatnog i neekološkog upravljanja javnim prostorom, nepostojanja održive stambene politike te neadekvatnih socijalnih davanja.

Temeljni zahtjevi Radničke fronte u tom smislu su:

  • puna transparentnost rada gradske uprave – svi zapisnici, računi, ugovori, izvještaji i sl. moraju se automatski stavljati na internet, gdje će svi u njih moći imati trenutni uvid
  • uspostavljanje demokratskog nadzora odozdo (sudjelovanje radnika i stanovnika) nad radom Ureda gradonačelnika te raspodjelom i trošenjem sredstava
  • revizija i uspostavljanje demokratskog nadzora odozdo nad radom svih gradskih upravnih odjela i ureda (natječaji, zapošljavanje, javna nabava)
  • izrada i stavljanje u funkciju softverskog alata koji će omogućiti svim stanovnicima Zagreba izjašnjavanje o svim bitnim pitanjima od njihova interesa (redovno provođenje obavezujućih lokalnih referenduma)
  • senzibiliziranje javnosti o važnosti uključivanja u politički život zajednice i promoviranje ideje izravne demokracije, tj. neposrednijih oblika uključivanja Zagrepčanki i Zagrepčana u procese raspravljanja i donošenja odluka
  • provođenje zborova građana(ki)/kvartovskih plenuma o svim bitnim pitanjima iz djelokruga rada mjesnih odbora i gradske uprave

3. Demokratizacija upravljanja javnim komunalnim poduzećima i ustanovama

Zbog procesa privatizacija i outsourcinga javnih usluga, utjecaja stranačkih oligarhija na kadroviranje i zapošljavanje, korištenja javnih resursa za partikularne interese koji se kose s javnim interesom u radu javnih poduzeća i ustanova te zbog sve većeg nezadovoljstva cijenom i kvalitetom komunalnih usluga, tražimo da se sva gradska i županijska trgovačka društva i javne ustanove stave pod demokratski nadzor odozdo i direktno upravljanje.

Temeljni zahtjevi Radničke fronte u tom smislu su:

  • potpuna transparentnost u radu (svi zapisnici, računi, ugovori, izvještaji i sl. moraju se automatski stavljati na internet, gdje će svi u njih moći imati trenutni uvid)
  • isključivanje stranačkih oligarhija iz nadzornih odbora i uprava uz viši stupanj demokratskog nadzora odozdo i upravljanja u gradskim trgovačkim društvima
  • promjena načina imenovanja članova uprava i nadzornih i upravnih odbora (ključna uloga i odlučivanje radnika, šire zajednice i korisnika javnih komunalnih usluga...)
  • revizija poslovanja i redefiniranje javnog interesa
  • zaustavljanje privatizacije javnih usluga i pogodovanja podobnom kapitalu te osnaživanje javnosti u otporu prema takvim praksama
  • osnaživanje i poticanje sindikalnog djelovanja u gradskim poduzećima i ustanovama

4. Reforma uloge i ovlasti vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora

Kad je riječ o prostornim odlukama u Gradu Zagrebu, prema važećim zakonima i Generalnom urbanističkom planu, vijeća gradskih četvrti imaju isključivo savjetodavnu ulogu. U većini slučajeva u kojima su se vijeća gradskih četvrti izjašnjavala suprotno odluci gradonačelnika (primjerice izgradnja crkve na Savici), takav stav nije imao nikakav utjecaj na donošenje konačne odluke bitne za stanovnike gradske četvrti.

Iz takve prakse jasno je vidljivo da je upravljanje gradom centralizirano te da su vijeća gradskih četvrti isključivo u funkciji održavanja privida demokratskog odlučivanja. To ostavlja gradskoj upravi previše prostora za pogodovanje privatnim i korporativnim interesima i otvara prostor za financijski katastrofalne građevinske projekte odobrene usprkos opravdanom protivljenju stanovnika četvrti.

Mjesne odbore koji danas funkcioniraju kao tijela bez ikakvih ovlasti koja služe za zbrinjavanje najnižih stranačkih ešalona potrebno je otvoriti svim zainteresiranim stanovnicima te pokrenuti internetske platforme na kojima bi se moglo javno i otvoreno raspravljati te donositi odluke o kvartovskim problemima i modelima njihovog rješavanja. Bitne odluke o lokalnim problemima moraju imati mogućnost donositi izravno sami stanovnici uz konzultacije s drugim razinama, a ne isključivo gradonačelnik i gradska uprava.

5. Uključivanje stanovništva u raspolaganje dijelom budžeta

Participativni budžet izravno uključuje stanovnike grada u donošenje odluka o prioritetima i planovima potrošnje dijela javnog novca za određeno vremensko razdoblje (npr. infrastrukturni projekti, gradski programi i aktivnosti, itd.).

Primjeri iz gradova u kojima je uveden (pr. Porto Alegre, Brazil; Seattle, SAD) ukazuju na to da pridonosi većoj odgovornosti prema zajedničkom društvenom vlasništvu, jača demokraciju te podiže transparentnost i povjerenje zajednice prema odgovornim političkim predstavnicima i lokalnim službenicima. Budući da je razina otvorenosti lokalnih proračuna vrlo niska, preduvjet uvođenju participatornog budžeta je transparentnost samog lokalnog proračuna.

Dio ukupnog proračuna koji se alocirao participativnom metodom iznosio bi 15 posto, a radilo bi se o sredstvima prikupljenima prirezima, taksama i naknadama te ostalim izravnim davanjima. Preduvjet za uvođenje participativnog budžetiranja bila bi edukacija stanovništva o procesu donošenja takvog budžeta, a izvršila bi se distribucijom letaka, putem medija te online.

Stanovnici bi napismeno ili putem internetske platforme bez ograničenja predlagali projekte i programe za realizaciju te bi odredili u koju kategoriju spada njihov prijedlog, nakon čega bi se provela sistematizacija i prezentacija predloženih projekata i programa. Uslijedilo bi transparentno glasanje putem internetske platforme ili na specijalno opremljenim biračkim mjestima, pri čemu bi se svaki glasač mogao opredijeliti za određeni broj prijedloga. Po završetku glasanja objavio bi se poredak prema broju glasova te bi se sredstva dijelila redom, do iscrpljenja budžeta.

Mogućnost predlaganja bila bi otvorena za sve, dok bi pravo glasanja ostvarili oni s prijavljenim boravištem u Zagrebu.

Važno je da proces uključivanja stanovnika traje do samog kraja realizacije projekta (izrade troškovnika, nadzora nabave i provedbe), a ne da participativnost služi kao dekor i da se samo deklarativno podržava.

6. Zaštita i povećanje radničkih prava

Temeljni zahtjevi Radničke fronte u ovom području su:

  • senzibiliziranje javnosti o temama važnim za razumijevanje problematike radničkih prava i sindikalnog organiziranja

  • poticanje osnivanja radničkih kooperativa i zapošljavanja u njima

  • prednost pri poslovanju s Gradom i njegovim trgovačkim društvima i ustanovama bi imale kooperative i ona privatna poduzeća u kojima je stupanj poštivanja radničkih

prava visoko na listi prioriteta (zabrana prekovremenog rada osim ako to ne zatraži ⅔ radnika uz obavezu plaćanja prekovremenog rada, redovita isplata plaća i svih dodataka na plaću i sl.) te u kojima se radnicima ne uskraćuje pravo na sindikalno udruživanje, kolektivne ugovore i u kojima postoji dijalog sa sindikatima

  • osnaživanje radnika u smislu sindikalnog udruživanja i postavljanje radničkih kontrola

u privatnim poduzećima

  • povećanje stupnja zaštite radničkih prava u gradskoj upravi, gradskim trgovačkim društvima i javnim ustanovama poticanjem sindikalnog udruživanja i osnivanjem tijela radničke kontrole. Radnici u njima bi imali uvid u sve poslovne knjige, pravo veta na otpuštanje, pravo na odlučivanje o pitanjima organizacije rada te mogućnost postavljanja osoblja na različite stupnjeve proizvodnog, uslužnog i administrativnog procesa

7. Potresna obnova Zagreba

Prema obradi podataka Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba, do 15. lipnja 2020. zaprimljeno je 42.035 prijava za pregled objekata na kojima postoje oštećenja. Procjenjuje se da se radi o ukupno oko 24.000 zgrada, najviše u gradskim četvrtima Donji grad, Gornji grad-Medveščak, Gornja Dubrava, Maksimir, Podsljeme i Sesvete.

Radnička fronta zalaže se za:

  • plansku cjelovitu obnovu grada Zagreba i u tom smislu traži odvajanje socijalnog programa hitne privremene sanacije od plana temeljite i svrhovite obnove zgrada prema načelima socijalnog stanovanja

  • jasno utvrđivanje područja odgovornosti između grada i države za svaki kvadrat gradskoga prostora, ne samo u slučaju sljedećih potresa, nego svih elementarnih nepogoda, što nije obuhvaćeno postojećim Zakonom o obnovi

  • propisivanje tzv. opravdanog troška kako bi se spriječile manipulacije s troškovima obnove; opravdani trošak nije propisani podatak unutar Zakona o obnovi, nego se do njega dolazi temeljem dva postupka ‒ tehničko-financijske kontrole projekta i prosječnih ugovorenih troškova izvođenja radova u organiziranoj obnovi, čime su moguće manipulacije s proizvoljnom procjenom

  • omogućavanje suvlasnicima zgrada da imaju nadzor nad procesom javne nabave pri odabiru sudionika u obnovi (projektanata, revizora, operativnih koordinatora i provoditelja tehničko-financijske kontrole projekata), što im je postojećim Zakonom o obnovi uskraćeno

  • poticaj za osnivanje stambenih zadruga unutar gradskih četvrti kako bi se zaustavila daljnja gentrifikacija grada; stambene zadruge osnivaju se kao udruge; gdje god je to još moguće obnavljaju se zgrade na troškovnom principu i kako bi obnova bila što jeftinija, država ih oslobađa određenih poreza: one ne plaćaju porez na dobit, a ako dobit ostvare, onda to ulažu u osnovnu djelatnost; u procesu obnove osnivanje stambenih zadruga potiče se na način da se, primjerice, daje prednost zadrugama i poduzećima u radničkom vlasništvu nad poduzećima u klasičnom privatnom vlasništvu na javnim natječajima za dobavljače i izvođače radova pod sličnim uvjetima, dobivaju povlastice plaćanja nižih stopa PDV-a na građevinski materijal i usluge i sl.

  • proglašavanje gradskih blokova unutar pojedinih gradskih četvrti područjem od javnoga interesa i kao takvima osnovnom projektnom i financijskom česticom obnove, u čijem nadzoru direktno-demokratski sudjeluju mjesni odbori i stanovnici gradskih blokova; blokovi postaju područjima od javnog interesa ukidanjem, odnosno objedinjavanjem parcelacije unutar blokova temeljem Zakona o urbanoj komasaciji; pravo prvokupa zemljišta/parcela imaju stambene zadruge

  • hitno osiguravanje zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra kako bi se omogućilo promptno i jednostavno dobivanje dokumentacije potrebne za pokretanje postupka obnove

  • besplatnu pravnu pomoć stanarima oštećenih zgrada u tumačenju pojedinih zakona

  • javno dostupnu kartu s jasnim opsegom i procjenom oštećenja zgrada te odluke o njihovim budućim namjenama, kao i punu transparentnost rada Fonda za obnovu kao i služba GSKG-a – svi zapisnici, računi, ugovori, izvještaji i sl. moraju se automatski stavljati na internet, gdje će svi u njih moći imati trenutni uvid

  • protuseizmičko projektiranje armirano-betonskih konstrukcija svih oštećenih zgrada i prostora javne namjene (škole, vrtići, bolnice), uključujući i povijesne spomenike, i to u skladu sa suvremenim protuseizmičkim znanjima do najviše razine otpornosti na potres, kao i druge elementarne nepogode; kriteriju obnove baštine pretpostavlja se otpornost gradnje i kvaliteta stanovanja

8. Urbanizam i održavanje zgrada

U Zagrebu i okolici živi gotovo četvrtina cjelokupne populacije Hrvatske, a trend priljeva stanovništva prema glavnom gradu će se nastaviti i u bližoj budućnosti, potaknut ekonomskim (ne)prilikama, posebice uništavanjem industrije i poljoprivrede u ostatku zemlje. Uz to, Zagreb je postao turističko središte kroz koje godišnje cirkulira preko dva milijuna turista.

Grad se iz navedenih razloga mora širiti, no u Radničkoj fronti smatramo da je politika guranja svih mogućih sadržaja u što uži centar grada promašena i doprinosi nesnošljivosti života u prenapučenom gradu. Smatramo da se grad mora širiti prema periferiji, no to širenje mora biti planirano, mora poštivati GUP, a izgradnju obavezno mora pratiti i izgradnja gradske infrastrukture po mjeri stanovnika

  • prometne infrastrukture za sve vrste vozila
  • besplatnog javnog gradskog prijevoza
  • parkova i zelenih površina
  • gradskih dječjih vrtića
  • osnovnih i srednjih škola
  • domova zdravlja
  • bolnica
  • domova za starije osobe
  • tržnica (umjesto glomaznih shopping centara)
  • sportskih i kulturnih objekata itd.

Ne želimo prenapučen, gentrificiran, betoniziran centar i osiromašenu neurbaniziranu periferiju bez sadržaja potrebnih stanovništvu. Ne želimo svakodnevne višesatne "čepove" u prometu i prenatrpana vozila skupog javnog prijevoza. Ne želimo da roditelji svakodnevno troše po nekoliko sati na razvažanje djece na izvannastavne aktivnosti u drugi dio grada jer u njihovoj blizini takva ponuda ne postoji. Želimo da se grad razvija prema potrebama stanovništva i želimo direktno uključiti stanovništvo u procese odlučivanja o njihovom životnom prostoru (vidi točke 2 ‒ 5. ovog programa).

Nužna je i sustavna energetska i protupotresna obnova stambenih zgrada starijih od šezdeset godina na području cijelog grada, uz značajne subvencije od strane Grada i transparentan proces odabira izvođača, čime bi se izbjeglo veliko zaduživanje stanara koji gotovo redovito kroz pričuve ne uspijevaju sakupiti sredstva za obnovu. Trenutni sustav upravljanja zgradama im to ne omogućava bez značajnih kreditnih zaduživanja i pravnih problema oko odnosa vlasnika u većim stambenim zgradama.

9. Planska izgradnja gradskih stanova za socijalno ugrožene i mlade bez stanova

Postojeću djelatnost na izgradnji stanova i dodjeli istih socijalno ugroženima (kao npr. u Novom Jelkovcu) treba nastaviti i proširiti, no lišiti je klijentelizma koji unutar nje postoji. Pravo je svakog čovjeka da ima krov nad glavom, a da se ne mora za njega zaduživati na robovlasničke kredite kod stranih privatnih banaka na nekoliko desetljeća.

Stoga Grad Zagreb mora raditi na tome da se, koliko je to moguće, grade gradski stanovi koji će se po transparentnim kriterijima uz vrlo nisku mjesečnu naknadu stavljati na raspolaganje onima kojima je to najpotrebnije (ovisno o socijalnom statusu, veličini obitelji, trenutnim životnim uvjetima i mogućnostima itd.). Pritom treba voditi računa da se zgrade i naselja grade planski, urbanistički opravdano, uza sve resurse i sve što je potrebno za normalan život ‒ trgovine, škole, vrtići, parkovi, povezanost s gradom itd. (vidi točku 8. ovog programa).

10. Reforma gradskih službi za obavljanje javnih radova te poticanje i podrška zadrugama i poduzećima u radničkom vlasništvu

U Zagrebu se svakodnevno odvijaju različiti javni radovi, poslovi, popravci itd. kod kojih Grad mora posezati za privatnim poduzećima – od popravljanja cesta, izvedbi različitih građevinskih radova, do popravaka i narudžbi u različitim gradskim institucijama, zgradama, parkovima i sl. Javna je tajna da su javni natječaji, koji bi trebali jamčiti transparentnost, zapravo u pravilu namješteni i pogoduju isključivo (podobnom) kapitalu.

Razmjeri korupcije su ogromni – anegdotalne indicije ukazuju na to da je praktički nemoguće da se bilo što napravi bez primanja mita ili bez zakulisnih pogodbi. Radnička fronta se zalaže za to da se umjesto toga što više poslova obavlja unutar službi i poduzeća u vlasništvu Grada.

Također, Grad Zagreb bi na javnim natječajima za dobavljače i izvođače radova pod sličnim uvjetima trebao preferirati zadruge i poduzeća u radničkom vlasništvu nad poduzećima u klasičnom privatnom vlasništvu. Na taj način Grad bi omogućio velikom broju ljudi da od nužnih izdataka Grada i od svog rada imaju direktne koristi, umjesto da većina sredstava završava u rukama malobrojne ekonomske elite i time se odljeva iz sustava.

  • Na transparentnim javnim natječajima uzimat će se u obzir vlasnička struktura te će se za zadruge i poduzeća u radničkom vlasništvu smatrati da imaju najpovoljniju ponudu ukoliko ne odstupaju više od 10% od apsolutno najpovoljnije ponude na natječaju.
  • Grad Zagreb će zadrugama i poduzećima u radničkom vlasništvu u osnivanju pogodovati smanjivanjem ili ukidanjem komunalnih naknada i drugih financijskih potraživanja od strane Grada.
  • U sklopu programa uređenja i korištenja napuštenih zgrada u Zagrebu, dio prostora ponudit će se na korištenje novoosnovanim zadrugama i poduzećima u radničkom vlasništvu na rok do 5 godina bez naknade.

11. Besplatan i svima dostupan sustav odgoja i obrazovanja

Odgoj i obrazovanje moraju biti dostupni svima u društvu – bez obzira na platežnu moć. Radnička fronta se zalaže za javno financiran sustav (besplatno za krajnjeg korisnika) odgoja i obrazovanje od dječjih vrtića do doktorata. Ovo se itekako odnosi na periferne troškove obrazovanja koji su često područje koruptivnih pogodovanja, a koja se prelamaju preko kućnih budžeta.
Temeljni zahtjevi Radničke fronte u tom smislu su:

  • besplatni vrtići za sve (u prijelaznom periodu, a usporedno s demokratizacijom upravljanja javnim ustanovama za predškolski odgoj, smanjiti cijene vrtića)
  • osigurati sredstva za besplatne udžbenike za sve učenike u zagrebačkim osnovnim i srednjim školama
  • besplatan javni prijevoz za sve učenike
  • besplatno provođenje ranog učenja informatike u prvim razredima osnovne škole

Nadalje, potrebno je povećanje izdvajanja za financiranje prehrane djece i učenika u vrtićima, osnovnim i srednjim školama i gradske subvencije za društvenu prehranu školske djece čiji prihod po članu kućanstva ne prelazi 1.800 kn neto.

Financiranje, nadogradnja, obnova i osposobljavanje postojećih kapaciteta, odnosno kuhinja i blagovaonica, izgradnja novih, sklapanje ugovora s lokalnim dobavljačima namirnica (OPG i slično, uz uvjete stvaranja zadruga ili udruživanja u njih, radi transparentnosti i lakše kontrole kvalitete nabave) uz izbjegavanje trgovačkih posrednika, radi pomoći lokalnoj poljoprivredi i veće kvalitete nabavljenih namirnica te smanjenja troškova.

Povećanje obima gradskog financiranja i sufinanciranja za nabavu nastavnih i didaktičkih pomagala te repromaterijala u vrtićima, osnovnim i srednjim školama u Gradu Zagrebu, u što bi spadala i pomagala za nastavu informatike i robotike u osnovnim i srednjim školama.

12. Otvorena, pristupačna, dostupna kultura

Program počiva na shvaćanju kulture kao javnog dobra te bi kao takva trebala biti pristupačna, dostupna i otvorena za sve stanovnike, a tako ustrojeno kulturno polje ne smije se voditi i vrednovati tržišnim kriterijima uspješnosti.

Zagovaramo kreiranje participativne gradske kulturne politike, za što je preduvjet uvođenje sustava mjera i procedura za unapređenje transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne uprave, kao i uvođenje strukturirane komunikacije s različitim dionicima u kulturi vezano uz pitanja definiranja kulturne politike. Treba stvoriti sustav valorizacije rada ustanova te sustavne kontrole i revizije potrošnje javnih sredstava, kroz postupno uvođenje zasebnih tijela, udaljenih od izravnog političkog odlučivanja.

Zalažemo se za demokratizaciju modela upravljanja ustanovama u kulturi uključivanjem umjetnika, kulturnih radnika i stanovnika.

Primaran poticaj upućuje se umjetničkom istraživanju, eksperimentu i interdisciplinarnim umjetničkim pristupima te podrazumijeva razvojno ulaganje u umjetničku produkciju, bez obzira na to nastaje li ona unutar ili izvan institucija.

Jedan od kratkoročnih ciljeva je osnaživanje centara za kulturu koji bi trebali predstavljati kvartovska središta kulturne aktivnosti i participacije. Potrebno ih je snažnije povezati međusobno, kao i s akterima nezavisne kulture te stanovništvom grada. U tom cilju povećala bi se programska sredstva s trenutnih 420.000,00 kuna na 5.420.000 kuna.

Drugi pravac djelovanja bilo bi osnaživanje nezavisne kulture te bi se povećala izdvajanja za sredstva godišnjeg Poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi kako bi se omogućilo pokretanje:

  • programskog područja za trogodišnje potpore umjetničkim i kulturnim programima

  • programskog područja za potpore za participativne umjetničke i kulturne programe

  • javnog natječaja za sredstva za pokrivanje dijela troškova plaća i hladnog pogona za udruge, umjetničke i strukovne organizacije u polju kulture

  • financiranja neprofitnih medija

U vrednovanje umjetničkih programa implementirat će se protokol o poštenom plaćanju, prema postojećim primjerima (pr. W.A.G.E. protokol u SAD-u).

Treći aspekt djelovanja bit će pojačavanje brige o gradskim prostorima te implementacija protokola i mjera kojima bi se pospješili revitalizacija i dodjela gradskih prostora.

U suradnji s Ministarstvom državne imovine napravit će se revizija nekorištenih gradskih prostora te će se napraviti plan za dugoročnu obnovu i opremanje prostora u vlasništvu Grada Zagreba.

Osim toga, adresirat će se i postojeći infrastrukturni problemi javnih institucija relokacijom postojećih, neiskorištenih resursa.

Naposljetku napravit će se plan obnove javnih institucija pogođenih potresom, kao dio plana obnove od potresa.

Četvrti aspekt bio bi povećanje dostupnosti usluga javnih muzeja i knjižnica kroz ukidanje naplaćivanja članarine u knjižnicama te naplaćivanja ulaznica u muzeje (vidi točku 13. ovog programa).

13. Radikalan prekid s korupcijom i ostacima Bandićeve klijentelističke mašinerije

Radnička fronta zalaže se za ukidanje članarine u knjižnicama. Time bi se knjižnice učinile još dostupnijima svima (naplaćivala bi se samo zakasnina kako bi ljudi bili disciplinirani u vraćanju) te bi se poticalo posuđivanje i čitanje knjiga. Također, treba voditi računa o tome da u novije vrijeme knjižnice sve više funkcioniraju ne samo kao mjesto gdje se posuđuju knjige i čitaju novine i časopisi, nego i kao mjesto gdje se može koristiti internet, kao javno mjesto gdje se mogu organizirati susreti, prezentacije, tribine, manji koncerti i sl. Iz svih tih razloga, kako bi te sve usluge bile što dostupnije svima – kako bi knjige i novine mogli čitati, a internet koristiti, i oni koji nemaju novca za to – članarine treba ukinuti.

Također, zalažemo se za širenje mreže gradskih knjižnica, kao i veću frekvenciju posjete mobilnih knjižnica (bibliobusa), u smislu temeljite izgradnje kulturne infrastrukture.

Širom zemlje pokazalo se kako tokom Noći muzeja itekako postoji interes za muzejima, koji tokom godine obično, osim kod pojedinih razvikanih izložbi (na koje obično ide samo intelektualna i umjetnička elita), stoje prazni. Kako bi muzeji postali pristupačniji svima – bez obzira na novac – zalažemo se za to da se ukine naplata muzejskih ulaznica. Tako nešto nije neviđeno u svijetu – istaknimo samo primjer (mnogih) muzeja u Londonu ili Washingtonu.

14. Besplatan javni prijevoz

Zalažemo se za u potpunosti javno financiranu, tj. za krajnjeg korisnika besplatnu vožnju javnim gradskim prijevozom za sve kategorije stanovništva.

Financijsko ograničavanje dostupnosti javnog gradskog prijevoza pretvara svakodnevno funkcioniranje u luksuz koji si mnogi stanovnici ne mogu priuštiti, premda su tu uslugu već platili kroz izuzetno visoka davanja za komunalne usluge, prireze i poreze, zbog čega bi u zagrebačkom budžetu trebalo biti dovoljno sredstava za osiguranje besplatnog javnog gradskog prijevoza za sve korisnike.

Pozitivni primjeri gradova diljem Europe (npr. Nova Gorica u Sloveniji, Hasselt u Belgiji, Tallinn u Estoniji, mnogi gradovi u Francuskoj itd.) u kojima je uveden besplatan javni gradski prijevoz pokazuju da ovakve mjere doprinose višestrukom povećanju broja putnika u javnom gradskom prijevozu, a to povratno ima pozitivan utjecaj na gužve u prometu, okoliš, pokretljivost, zdravlje i kupovnu moć stanovništva, rast gospodarskih aktivnosti, a smanjilo bi i nepotrebnu administraciju ‒ od odobravanja i izdavanja pokaza, zapošljavanja prekomjernog broja kontrolora karata do sudova kojima bi posao bi olakšan za velik broj ispisanih kazni.

Nedopustivo je da gradska vlast naplaćivanjem prijevoza preko krajnjih korisnika namiruje štetu nastalu Holdingovim i ZET-ovim katastrofalnim modelom poslovanja poznatom po skupim i koruptivnim javnim nabavama te zapošljavanjima preko veze. Javni gradski prijevoz, financiran našim novcima je javno dobro i kao takav mora biti besplatan i dostupan svima.

15. Uvođenje svima dostupnog javnog gigabitnog bežičnog interneta

Hrvatska se nalazi na samom dnu evropske liste po brzini bežičnog prijenosa podataka. Prosječna brzina interneta u Hrvatskoj iznosi svega 5 megabita u sekundi, što je drastično prenisko. U suradnji sa stručnjacima koji mogu ponuditi tehnološka rješenja te uz izgradnju popratne infrastrukture, svakom stanovniku Grada Zagreba omogućio bi se pristup gigabitnoj digitalnoj širokopojasnoj mreži. Na taj način gigabitni internet bi postao dostupan svima bez obzira na socijalni status.

Svi javni servisi Grada također bi bili spojeni na mrežu te bi na taj način mogli brže i efikasnije komunicirati sa stanovnicima koji konzumiraju pojedine javne usluge. Radnicima u proizvodnim i prerađivačkim industrijama bi se olakšao pristup znanstvenim resursima te bi ih se moglo lakše uključivati u istraživačke i inovacijske društvene projekte. Razvojem tzv. fiber-like rješenja u obliku optičke infrastrukture (FTTx), došlo bi i do drastičnog pada investicijskih troškova razvoja digitalne infrastrukture.

16. Uspostavljanje sustava društvene prehrane

Smatramo da je u svim gradskim četvrtima nužno osigurati mjesta gdje će se moći pojesti najmanje jedan kvalitetan topli obrok dnevno po cijeni koju će većim dijelom (min. 50%) subvencionirati Grad Zagreb. Zbog nedostatka vremena i/ili novca, veliki broj radnika, nezaposlenih, umirovljenika ili mladih prisiljen je hraniti se nezdravo, neraznoliko i po previsokim cijenama, što u konačnici dovodi do ozbiljnih kardiovaskularnih, gastrointestinalnih i drugih kroničnih bolesti, uključujući pandemiju debljine.

Starije generacije će se nerijetko s nostalgijom prisjetiti popularnih radničkih menzi u sustavu društvene prehrane koji je funkcionirao diljem Jugoslavije, uključujući Zagreb, i koji je dolaskom nove vlasti 90-ih u potpunosti raspušten, a nekretnine su rasprodane podobnima po bagatelnim cijenama. Otada se rastuća vojska najsiromašnijih upućuje u mali broj pučkih kuhinja, najčešće u vlasništvu crkve, čija je ponuda nutricionistički uglavnom oskudna.

Smatramo da je zdrava prehrana opće društveno dobro i da treba biti podjednako dostupna i onima koji nemaju mogućnosti osigurati si tri redovna i kvalitetna obroka dnevno.

17. Otvaranje kvartovskih socijalnih dućana

Radnička fronta se zalaže za veći budžet za otvaranje kvartovskih socijalnih dućana u vlasništvu Grada, što bi također podrazumijevalo pokretanje javnih natječaja za nabavu voća i povrća preko zadružno povezanih OPG-ova, uvođenje dnevnog rada tih dućana, zapošljavanje bar 2 radnika po dućanu koji bi bili gradski radnici, subvencioniranu nabavu jednom tjedno korisnicima socijalne pomoći bez prihoda, osnovnu košaricu besplatno jednom tjedno, uključujući voće, povrće, higijenske potrepštine, igračke i slatkiše za djecu. Kupnja/nabava namirnica obavljala bi se uz predočenje socijalne iskaznice, bez posebnog poziva Crvenog Križa ili Caritasa kao dosad. Subvencionirane cijene za stanovnike s niskim primanjima (do 60% subvencije Grada) uz predočenje potvrde o primanjima i izjavu od Centra za socijalnu skrb o dohodovnom cenzusu po članu kućanstva do iznosa od 1.800 kn neto primanja.

18. Povećanje socijalne pomoći

Gradska pomoć dosad je bila u rasponu od 200 ‒ 400 kn samo za umirovljenike s mirovinama do 1.500 kn i nije se mijenjala godinama, nije se pratilo povećanje troškova života, iznosi pomoći su bili jako mali i nedovoljni kao mjera pa ih treba povećati kako bi se stanovnike kojima je to potrebno podiglo iznad praga izrazitog siromaštva.

Iznosi pomoći moraju se temeljiti na podacima o socijalnoj pomoći ministarstva nadležnog za socijalna pitanja, gradskoj pomoći umirovljenicima s mirovinama do 1.500 kn, te podacima o sindikalnoj košarici (redovnom košaricom nisu obuhvaćeni troškovi obrazovanja – kupovine školskih knjiga i pribora, njege i zdravlja – dodaci prehrani, lijekovi i sl., godišnjeg odmora i sportskih aktivnosti).

Prema navedenome, iznosi novčane pomoći Grada okvirno bi se kretali:

  • korisnicima socijalne pomoći koji ne ostvaruju nikakav prihod osim 800 kn koje dobivaju od države – 1.000 kn novčane pomoći mjesečno; umirovljenicima, ovisno o visini mirovine (do 1.500 kn – 1.000 kn novčane pomoći mjesečno; od 1.500 kn do 1.800 kn – 800 kn novčane pomoći mjesečno; iznad 1.800 kn do medijalne plaće – 500 kn novčane pomoći mjesečno)
  • nezaposlenima, koji nemaju nikakva druga primanja, niti nekretnina, osim one u kojoj žive, 1.000 kn mjesečno, do trenutka zapošljavanja
  • novčana subvencija ovršenima u visini trećine neto prihoda, čiji dohodak ne prelazi 2.200 kn neto, ili u visini 30% te svote, ukoliko ne ostvaruju nikakva primanja, niti posjeduju ikakve nekretnine osim one u kojoj žive, pored izravne novčane pomoći

19. Izgradnja novih gradskih dječjih vrtića i domova za starije i nemoćne uz snižavanje cijena postojećih

Duge lista čekanja, manjak smještajnih kapaciteta i visoke cijene privatnih vrtića problemi su koji već tradicionalno muče obitelji s djecom te obilježavaju upise u dječje vrtiće. Povećana financijska participacija roditelja u pokrivanju cijene vrtića te oslanjanje na privatne vrtiće za pružanje osnovne socijalne usluge brige za djecu uzrokuje negativan utjecaj na dostupnost vrtića za sve pod jednakim uvjetima, a posebno pogađa žene na koje tradicionalno pada teret neplaćene brige za djecu.

Postojeće vrtiće nužno je hitno obnoviti i osigurati potrebnu opremu i materijale za djecu i osoblje te donijeti plan za izgradnju novih smještajnih kapaciteta po gradskim četvrtima. Cijenu gradskih vrtića potrebno je smanjiti za 50 posto s tendencijom da u što skorijem razdoblju budu besplatni i dostupni svima. Samohranim roditeljima te obiteljima s jednim zaposlenim članom obitelji vrtić treba biti besplatan.

Na području Zagreba trenutno djeluje samo jedanaest domova za starije osobe nad kojima Grad Zagreb polaže vlasnička prava. S obzirom na trend povećanja starijih osoba u ukupnom broju stanovnika potrebno je donijeti strategiju i plan pružanja socijalnih usluga za starije koji bi uključivao izgradnju novih smještajnih kapaciteta te revidiranje cijena socijalnih usluga za starije i nemoćne u skladu s njihovim primanjima.

20. Poboljšanje gradske i prigradske prometne infrastrukture, željezničke prometne mreže s vanjskim dijelovima grada i biciklističkih staza

Zagrebom svakodnevno prometuje oko pola milijuna vozila i stvara velike gužve. Iako su nabavljeni novi autobusi i tramvaji, problem prometne zagušenosti još nije riješen. Zbog velike fluktuacije osobnih vozila uvjeti za kretanje autobusa i tramvaja ostali su nepromijenjeni.

S druge strane, postojeća urbanistička politika grada nije usklađena sa strategijama razvoja javnog prometa. Njome se izravno još uvijek stimulira automobilski promet u gradu. Dosadašnje gradske vlasti su i u središnjoj gradskoj jezgri podržavale prijedloge izgradnje novih sadržaja s podzemnim garažama, čija bi realizacija do krajnosti pogoršala ili potpuno onemogućila odvijanje javnog prometa. Umjesto sustavnog i beskompromisnog razvoja javnog prometa, i dalje se troši energija i novac na izradu studija i projekcija megalomanskih prometnih objekata za osobne automobile (tunel, prsten, tangenta), koji se još k tome prikazuju kao javni interes.

Prometni problemi gradova mogu se riješiti jedino besplatnim, kvalitetnim i redovnim javnim prometnim sustavom i zamjenom osobnih vozila biciklima. Stoga hitno treba prijeći na jačanje svih oblika javnog gradskog prijevoza, kao preduvjeta za radikalno smanjenje potreba automobilskog prometa unutar gradskog područja.

Radnička fronta se zalaže za rješenja tzv. smanjenog proračuna nasuprot skupim mega-projektima:

  • povećanje broja korisnika besplatnih ili subvencioniranih voznih karata u javnom prometu s konačnim ciljem uvođenja besplatnog javnog prijevoza
  • poticanje građana na korištenje javnog prijevoza, bicikla i na pješačenje umjesto korištenja osobnog automobila
  • sprečavanje nove koncentracije sadržaja, prometnih opterećenja i izgradnju garaža (izmjena GUP-a) u Donjem gradu
  • povezivanje nove stambene gradnje s linijama javnog prometa (željeznica i tramvaj)
  • stimuliranje državnih i gradskih javnih prijevoznika (HŽ i ZET)
  • daljnje širenje pješačke zone u gradskoj povijesnoj jezgri (Gundulićeva, Masarykova i Teslina ulica)
  • sinkroniziranje svih oblika javnog prometa (željeznica, tramvaj, autobus) usklađivanjem voznih redova
  • dogradnju postojeće ulične mreže kroz realizaciju ulica predviđenih GUP-om
  • proširenje prometa na gušću uličnu mrežu kako bi se odteretile postojeće ulice, posebno one kojima prometuje i tramvaj (npr. Šarengradska koja će odteretiti Savsku cestu)
  • poboljšanje tramvajskog i autobusnog prometa izgradnjom svih tramvajskih pruga predviđenih GUP-om, posebno na novoizgrađenim pravcima poslovnih zona (npr. Špansko, Heinzelova ulica) i svim područjima visoke stambene gustoće
  • unapređenje prometne regulacije i signalizacije uspostavom jednomjernih tokova (njima se povećava propusna moć za sve oblike prometa i time iskorištava postojeća unutarnja rezerva prostora, bez većih investicija) i pružanje apsolutne prednosti svim sredstvima javnog gradskog prijevoza odgovarajućom signalizacijom (u ulicama gdje uz tramvaje prometuju i osobna vozila osigurati poštivanje žute crte ili izgraditi fizičke barijere koje će sprečavati automobile da ometaju tramvaje; u ulicama gdje nijedna od tih mjera ne može osigurati nesmetano prometanje tramvaja – ukinuti automobilski promet)
  • širenje gradske mreže biciklističkih staza te povezivanje biciklističkog i drugog javnog prometa – dopuštajući unos bicikala u tramvaje, vlakove i autobuse ili predviđajući za njih posebna mjesta s vanjske strane vozila (kao npr. u Los Angelesu ili San Franciscu)
  • trenutna obustava izdavanja građevinskih dozvola za stambene i ostale objekte u ulicama lišenim nogostupa, te uvjetovanje postojanja fizički odvojenih prometnih traka za bicikle na svim novoizgrađenim ulicama. Biciklističke staze, postojeće i buduće, moraju se izgrađivati ili preuređivati tako da udovoljavaju parametrima koje je postavio Sindikat biciklista. Parametre Sindikata biciklista valja u cijelosti uvrstiti u GUP te uspostaviti čvrstu suradnju sa Sindikatom pri obnovi i izgradnji Grada.
  • stvaranje mreže javnih bicikala sa stanicama javnoga prijevoza širom grada – Zagrepčanke i Zagrepčani će ondje bicikle moći posuditi na nekoliko sati bez naknade; time bi se također smanjio dio prometa automobilima
  • bolje integriranje gradske i prigradske željeznice s autobusnim i tramvajskim linijama te povećanje broja stanica za određene linije kako bi ih veći dio Zagrepčanki i Zagrepčana mogao koristiti; prijevoz brzim prigradskim linijama treba postati prvi način za prijevoz kada se ide na duža putovanja s istoka na zapad Zagreba i slično.

21. Uređenje i prenamjena napuštenih zgrada u Zagrebu

U gradu postoji znatan broj napuštenih objekata (Sveučilišna bolnica, Paromlin, stara vojna bolnica u Vlaškoj itd.) kao i nekoliko stotina praznih neiskorištenih prostora koji su prije nekoliko desetljeća imali svoju svrhu, no danas su se zbog nemara nadležnih pretvorila u građevinska rugla koja narušavaju vizualni identitet grada. Istovremeno, najveća prepreka u osnivanju ili organizaciji poslovnog projekta, tvrtke ili udruge su visoke cijene rente prostora. Na trenutno napuštenim mjestima osigurala bi se odgovarajuća infrastruktura (struja, voda, odvodnja, sanitarije) te bi se osigurali osnovni uvjeti za obavljanje socijalnih, društveno korisnih, kulturnih i drugih aktivnosti – npr. centara za mlade, centara za volontiranje, organiziranje u lokalnoj zajednici, centara za kulturu, prostora za društveno korisne udruge i sl.

Potresi i epidemija COVID-19 virusa koji su u posljednjih godinu dana pogodili Zagreb pokazali su koliko je promašena bila odluka o napuštanju gradnje Sveučilišne bolnice. Danas imamo fontane, sportske objekte koje po potrebi prenamjenjujemo u područne bolnice, crkve građene gradskim novcem, ali nemamo prijeko potrebnu modernu bolnicu i medicinski sveučilišni centar. Sveučilišnu bolnicu je potrebno urediti i završiti prema volji Zagrepčanki i Zagrepčana iskazanoj putem referenduma 1982. i ponovno 1987. godine te učiniti od nje vrhunski medicinski centar za cijeli sjever Hrvatske.

22. Osposobljavanje Imunološkog zavoda

Radnička fronta se zalaže za to da Imunološki zavod (IMZ) bude u cijelosti u vlasništvu države, kao javne ustanove od strateškog interesa za javnozdravstveni sustav. Želimo ponovno pokrenuti proizvodnju cjepiva, krvnih pripravaka i imunobioloških lijekova, pri čemu bi Grad Zagreb bio investitor i strateški partner Imunološkog zavoda.

Zbog dosadašnjeg nemara države, kojem je uzrok očito privatni interes, nijedna Vlada dosad nije vratila IMZ u cijelosti pod ingerenciju države, uz obrazloženje da se čeka strateški partner. Budući da Grad Zagreb ima dovoljno resursa za takvo strateško ulaganje, zalažemo se za to da se IMZ pretvori u ustanovu u gradskom vlasništvu, otkupom suvlasničkog udjela, stavljanje IMZ-a u sklop gradskog Zavoda za javno zdravstvo, nakon čega bi se obavezno krenulo u potrebna ulaganja za ponovo pokretanje proizvodnje. U to spada i financiranje i modernizacija postojećih proizvodnih kapaciteta, pronalaženje novog prostora za obnovu proizvodnje te financiranje izgradnje i opremanja istoga.

23. Mediji slobodni od stranačkih oligarhija i kapitala

Temeljni zahtjevi Radničke fronte u ovom području su:

  • revizija poslovnih odnosa između privatnih medija i gradske uprave, trenutačni prestanak financiranja medija iz sredstava gradskog proračuna na način na koji se to do sada radilo

  • poticanje i javno sufinanciranje onih medija u kojima kapital u suradnji sa stranačkim oligarhijama ne kontrolira javno mnijenje, medija u kojima je omogućen ravnopravan pristup svim radničkim i društvenim organizacijama, i medija koji su u vlasništvu onih koji ih stvaraju i koji su neovisni o politici i kapitalu

24. Sprečavanje devastacije Medvednice i kontrola zagađenja zraka, vode i svjetlosnog zagađenja

Preplaćeni projekti sljemenske žičare i Snježne Kraljice nisu bili samo bestidno izvlačenje novca iz gradskog proračuna i pogodovanje privatnim interesima – bili su i ekocid. Medvednica je sve do Milana Bandića bila jamstvo čistoće zraka i dostupnosti pitke vode u Zagrebu. Sad kad je podsljemenska zona devastirana luksuznim favelama, i kad su hektari šume na njoj iskrčeni, Zagreb ima najgori zrak na svijetu, a slivne vode se ne skupljaju u rezervoare – ili zaseban sustav odvodnje, kriminalno spojen na kanalizaciju – već tvore poplave i usred ljeta.

Radnička fronta se zalaže za pošumljavanje Medvednice bez trenutka čekanja i prekid svake gradnje u podsljemenskoj zoni sve do preinake GUP-a koja mora uzeti u obzir zrak, vodu, promet, javni prostor i opće dobro Zagreba i njegovih stanovnika.

Problem s kojim se u Zagrebu već neko vrijeme suočavamo je i sve veće svjetlosno zagađenje, uzrokovano porastom broja stanovništva, sve većom noćnom turističkom aktivnošću, no ponajviše nepotrebno osvijetljenim objektima preko čega se namještaju poslovi poduzetnicima povezanima s Bandićevim strukturama, zbog čega na javnu rasvjetu u Zagrebu trošimo 6 puta više javnih sredstava od preporuka. Svjetlosno zagađenje problem je kako za ljude, tako i za biljni i životinjski svijet ‒ prejaka svjetlost noću remeti san i uzrokuje trajne posljedice, poput ozbiljnih bolesti, depresije i tjeskobe, a noćnim životinjama negativno utječe na preživljavanje i migracije.

U Radničkoj fronti se zalažemo za modernizaciju javne rasvjete kojom bi se ne samo riješio problem svjetlosnog zagađenja, nego bi se uštedjeli i višemilijunski iznosi na godišnjoj razini. Potrebno je također donijeti i pridržavati se regulativa o maksimalnoj dozvoljenoj jačini svjetlosti poput noćnog svjetlostaja ili Akcijskog plana rekonstrukcije javne rasvjete i ukloniti velike svjetleće reklamne konstrukcije, a svjetleća tijela koja noću osvjetljavaju objekte poput katedrale, muzeja, fontana, mostova, spomenika, noćnih klubova i izloga trgovina ukloniti ili barem prilagoditi prihvatljivoj jačini noćne svjetlosti kako bi se stanovnicima, biljkama i životinjama osigurao neometan san, te omogućilo da u Zagrebu nakon mnogo godina ponovno vidimo zvjezdano nebo.

25. Hitna sanacija i zatvaranje smetlišta na Jakuševcu i razvoj kvalitetnog sustava odvajanja i recikliranja otpada

Vjerojatno najveću prijetnju zagrebačkom okolišu predstavlja smetlište Jakuševac. Grad je godinama zanemarivao problem zbrinjavanja otpada, pogodujući interesnim skupinama i odgađajući rješenje, a cijenu tog nemara plaćamo upravo mi, stanovnici Zagreba, kroz neprekidna poskupljenja komunalnih usluga te već spomenutu katastrofalnu kvalitetu zraka i oboljenja koja takav zrak uzrokuje. Iako danas u Zagrebu imamo sustav odvajanja otpada, njegova je funkcionalnost i iskoristivost upitna, a Zagreb iz godine u godinu nosi titulu „grada smeća“, dok brdo na Jakuševcu i dalje raste.

Zalažemo se stoga za hitnu sanaciju i zatvaranje smetlišta na Jakuševcu, a uz pomoć struke potrebno je u što kraćem roku pronaći adekvatnu lokaciju za izgradnju centra za gospodarenje otpadom unutar kojeg bi se obavljale aktivnosti koje obuhvaćaju prihvat, obradu i razdvajanje otpada, proizvodnju goriva iz otpada, distribuciju otpada radi korištenja u druge svrhe, termičku obradu otpada te tehnologiju sigurnog odlaganja obrađenog otpada, što bi obavljala poduzeća u gradskom vlasništvu, pod kontrolom stanovnika. U svim gradskim četvrtima potrebno je povećati broj reciklažnih dvorišta te povećati broj odvoza smeća metalne i plastične ambalaže, stakla, papira i kartona. Pri uvođenju novog modela gospodarenja otpadom smatramo da je najvažniji segment edukacija, a ne penalizacija stanovništva. Potrebno je određeno vrijeme da stanovništvo shvati važnost novog i ekološkijeg modela gospodarenja otpadom, no Zagrepčanke i Zagrepčani nikako ne bi trebali plaćati greške nemarne gradske uprave koja godinama kasni s uvođenjem funkcionalnog modela upravljanja otpadom.

26. Uređenje savske obale i krajolika kao pejzažnog pojasa namijenjenog za rekreaciju i sport

Prepoznavanju vrijednosti savskog krajolika i oblikovanju njegovog priobalja kao pejzažnog pojasa namijenjenog sportu i rekreaciji stanovništva pridonijela bi izgradnja dodatnih pješačko-biciklističkih mostova te građevinski zahvati koji se tiču proširivanja pokrivenosti područja javnom rasvjetom (uz poštivanje regulativa o maksimalnoj dozvoljenoj jačini svjetlosti) te obnova dotrajale i uništene parkovne i pješačke infrastrukture. Na objema obalama Save osim u predjelima Podsuseda, Trnja i Kajzerice gdje je omogućeno približavanje objekata stambene i javne namjene, tok Save potrebno je uz pomoć stručnjaka za prostorno planiranje i zainteresirane javnosti oblikovati potez pejzažnih, perivojnih i sportsko-rekreacijskih površina.

27. Uređenje postojećih i izgradnja novih sportskih igrališta

U Zagrebu već postoji razgranata mreža sportskih igrališta. Problem s postojećim igralištima je u tome da se ona vrlo često slabo održavaju – koševi nemaju mrežica ili su potrgani, beton je često popucao, linije terena se ne vide i sl. Također, vrlo malen broj igrališta ima i reflektore koji omogućavaju i noćno igranje. Sustavno bi trebalo raditi i na tome da se postojeća mreža igrališta nadopuni i da djeca i odrasli u svim dijelovima grada na raspolaganju imaju sportska igrališta za rekreaciju, i ovdje poštujući regulative o dozvoljenoj jačini svjetlosti (npr. pravilnim pozicioniranje reflektora s rešetkama koje onemogućavaju raspršivanje svjetlosti van objekta koji želimo osvijetliti).

Ulaganje u rekreativni sport i zdravlje mora biti jedno od ključnih na dnevnom redu, pogotovo uzevši u obzir koliko to problema olakšava što se tiče zdravstvenog sustava.

28. Izgradnja i održavanje radničkih odmarališta

Početkom ove godine zagrebački holding stavio je na prodaju šest turističkih nekretnina i odmarališta na atraktivnim lokacijama na Jadranu ukupne vrijednosti preko 61 milijun kuna bez PDV-a, među kojima je i ZET-ovo odmaralište Vila Milda u Velom Lošinju. Nju su početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća kupili radnici ZET. Od ranih šezdesetih sve do 2017. godine to je bilo omiljeno odredište ZET-ovaca, koje su radnici koristili uz subvencionirane cijene odmora, a čije su objekte i sami održavali.

Prema podacima Eurostat-a, više od pola Hrvata ne može priuštiti tjedan dana odmora izvan mjesta stanovanja. Uz statistiku koja potvrđuje da naši radnici rade više od EU prosjeka, činjenica je i da na nepopularnoj ljestvici materijalnih pokazatelja siromaštva i deprivacije također napredujemo.

U RF-u smatramo da bi umjesto rasprodaje trebalo ulagati i obnoviti odmarališta kako bi i dalje služila za radnički odmor i odmor djece i mladih. Svi radnici i radnice zaslužuju ljetni i zimski odmor, a mnogi ga nisu u mogućnosti priuštiti. Ljetne i zimske odmore zaslužuju sva djeca, neovisno o imovinskom stanju roditelja.