Nije li svijet napredovao zbog kapitalizma?

Branitelji kapitalizma često u obranu kapitalizma navode to da se svijet jako promijenio i poboljšao u zadnjih npr. 100-200 godina. Međutim, to nije pravi argument. Naime, svijet se uvijek mijenjao i ljudi su uvijek otkrivali nove izume koji su im olakšavali živote – tako je bilo od lovačko-sakupljačkih ekonomija preko robovlasništva i feudalizma do kapitalizma. To što su ljudi u takvim društvima otkrili prvo vatru, pa nakon toga obradu metala, a kasnije stvorili automobile ne znači da je bilo koji od tih sistema izuzet od kritike ili najbolje što može postojati.

Poanta nije u tome da svijet nije kroz kapitalističko doba razvio svoje proizvodne mogućnosti – upravo to su, uostalom, tvrdili još i Marx & Engels u Komunističkom manifestu – poanta je u tome da danas posjedujemo sredstva, znanja i bogatstvo da svima bude puno bolje nego što jest. Npr. poznata je statistika da se trećina hrane proizvedene na svijetu baca [1], dok je istovremeno više od 10% svjetskog stanovništva kronično pothranjeno [2]. Istovremeno, 42 bogataša imaju jednako kao i siromašnija polovica stanovništva Zemlje [3], dok zbog ekonomskog sistema u kojem živimo, a u kojem je bitan samo kratkoročni privatni profit, nezaustavljivo hrlimo prema ekološkoj kataklizmi [4].

Ukratko, s obzirom na sve što smo otkrili i znamo, trebali bismo živjeti puno bolje nego što živimo – za početak, ne bismo trebali uništavati planet na kojem živimo. Čak i da je isključivo kapitalizam zaslužan za sav naš napredak u zadnjih par stotina godina – što je daleko od istine, znamo li npr. da modernih izuma kao što su kompjuteri, internet ili mobitel ne bi bilo bez državnih ulaganja i subvencija [5] – kako su znanstvena otkrića ili djelomična poboljšanja postignuta u nekom razdoblju opravdanje za loše strane tog sistema? Na jugu SAD-a je u prvoj polovici 19. stoljeća još postojalo robovlasništvo – i robovima je ondje svake godine položaj i životni standard bio sve bolji i bolji – je li to možda bio argument za očuvanje statusa quo? Apologetima robovlasništva prije nešto više od 200 godina jest bio – oni su govorili isto što danas govore apologeti kapitalizma.

Često se čuju besmisleni prigovori da antikapitalisti npr. ne bi smjeli koristiti izume kapitalizma poput interneta i mobitela žele li kritizirati kapitalizam. Taj prigovor je potpuno smiješan, čak i da su ti izumi stvarno nastali zbog kapitalizma, što nije točno [6]. Poanta antikapitalizma nije da se svi vratimo u špilje bez tehnologije, nego da iskoristimo svu tehnologiju i znanja koja smo kroz povijest otkrili na dobrobit čitavog čovječanstva i stvorimo bolje i pravednije društvo bez siromaštva, eksploatacije i uz očuvan okoliš za sve nas i generacije koje će tek doći nakon nas.

[1] https://www.theguardian.com/…/food-waste-alarming-rise-will…
[2] https://www.worldhunger.org/world-hunger-and-poverty-fact…/…
[3] https://www.theguardian.com/…/inequality-gap-widens-as-42-p…
[4] https://www.theguardian.com/…/global-warming-must-not-excee…
[5] https://lupiga.com/…/drzava-ili-privatni-kapital-tko-je-zai…
[6] Poznato je npr. da je internet nastao od tzv. ARPANET-a kroz istraživanja američke vojske (a ne privatnog/kapitalističkog sektora):https://www.wikiwand.com/en/History_of_the_Internet