Autorica: Katarina Peović

Prvo treba reći nešto o načinu na koji je ono što sam napisala došlo do javnosti i intenciji – medij koji je objavio screenshot s rasprave s mojeg zida računao je s tim da će ovako objavljen status (bez rasprave) u kojem stoji nacionalizacija Facebooka biti shvaćen na najbanalniji način – tako kao da ja zagovaram neku autoritarnu praksu ograničavanja komunikacije i uvođenja nadzora po uzoru na ono što provodi recimo Kina. Naravno da tom mediju nije ni na kraj pameti objasniti kako je riječ o omogućavanju demokratske kontrole nad onim alatima koji imaju karakter javne sfere, te zadaći države ne da osigurava temelj za neometano stvaranje profita ili da stvara klijentelističku mrežu, već da osigura temeljne potrebe svima, a u te potrebe, pored zdravstvene zaštite, obrazovanja, hrane i stanovanja sigurno spada i prostor suvremene „javne sfere” u kojoj komunikacija i informacije trebaju biti zaštićeni od manipulacije i gdje bi korisnici trebali imati mogućnost utjecaja na formu medija.

Za taj medij vođen clickbait strategijama samorazumljivo je da nacionalizacija znači „otimanje” nečega što je privatno vlasništvo i za što privatni vlasnik sam ima pravo određivati pravila i svrhu korištenja. No „podruštvljenje” ili „nacionalizacija” je oblik osiguravanja uvjeta demokratske kontrole društvene većine nad onim sustavima koji su od važnosti za sve, a imamo primjere za to i u bogatim kapitalističkim zemljama pogotovo kada djelatnosti koje su od važnosti za društvenu većinu bivaju monopolizirane. U prošlosti to su bile komunalne djelatnosti, željeznice i slični sustavi koje nije dobro ostaviti privatnom interesu kojem je jedini cilj profit. Podruštvljenje je ključno u onim situacijama u kojima društvena većina treba biti korektor da se privatni interes i profit ne postave iznad svega, što može dovesti do toga da se recimo, privatne informacije o korisnicima prodaju trećoj strani koja manipulira ponašanjem glasača na izborima kao što je to bio slučaj s Facebookom.

Da privatno vlasništvo Facebooka nad podacima korisnika nije korisno za društvenu većinu koja taj sustav koristi i stvara glavni sadržaj te komunikacijske platforme – pokazale su mnoge situacije. Tako je to bilo u slučaju Beacon skandala još iz 2007. godine kada je Facebook uveo novi model komercijalizacije privatnih informacija, kao dio Facebookova sustava oglašavanja, kako bi omogućio ciljano oglašavanje na korisničkom news feedu. Beacon je izvještavao treće strane o aktivnostima svojih korisnika, bez njihova znanja. Tužba korisnika je srećom uspjela u tome, pa je Beacon modificiran na način da ga se može isključiti. Nakon tog skandala slijedio je skandal s Cambridge Analyticom pri čemu je Facebook dozvolio jednoj privatnoj tvrtki da se okoristi s 50 milijuna korisničkih profila i proda podatke drugoj tvrtki, Cambridge Analytici koja je manipulirala elektoralnim ponašanjem birača u korist Donalda Trumpa. Mnogi su nakon ovog skandala smatrali da je to trenutak kada treba demokratski regulirati samovolju platformskih giganata.

Ideju da se nacionalizira globalne internetske gigante iznio je, među ostalima, Nick Srnicek, profesor digitalne ekonomije na King's College u Londonu, poznat kao autor knjige Platformski kapitalizam.1 Srnicek upozorava da je monopolistički oblik moći u 21. stoljeću karakterističan za platformske kompanije poput Facebooka, Googlea i Amazona pri čemu uspješnost njihove strategije počiva na kritičnom broju korisnika – masovno korištenje platformi čini beskorisnom poziv da ih se ne koristi ukoliko vam se ne sviđaju. Bilo je i pokušaja da se migrira na alternativnu mrežu (Ello, Diaspora, Minds), no to je moguće samo ukoliko se postigne kritičan broj korisnika. Neki prijedlozi se javljaju i za ograničavanje ili zabranu oglašavanja, čime nestaje dio profitnog interesa.Neki zastupaju i oporezovanje internetskih giganata. To je predložio i Jeremy Corbyn 2018. kada je pozvao na slobodne i demokratski otvorene medije i na oporezovanje tehnoloških divova i internetskih pružatelja usluga. Slovenska Levica je prije neki dan uputila u proceduru Zakon o oporezivanju digitalnih giganata što bi u slovenski budžet donijelo oko 10 milijuna eura.

Ako se problem kapitalističkog monopolizma u prošlosti uglavnom rješavao (i to u kapitalističkim zemljama) nacionalizacijom – istina je kako model nacionalizacije željeznica nije moguće jednostavno preslikati na internetske gigante – može se očekivati emigriranje platformskih servera u druge zemlje, no to ne znači da se podruštvljenje kao temelj demokratizacije servisa koji bi trebali biti javni servisi, a ne privatni ne može pokušati osmisliti. Čak i na nešto banalnijem primjeru, svi su nedavno iskusili prelazak Facebooka na novo sučelje koji mnogi ne pozdravljaju i bune se protiv njega – no ne postoji način da utječemo na izgled Facebooka. Ne bi li trebali oni koji se njime koriste i koji su autori sadržaja odlučivati o izgledu kao i svim bitnim pitanjima ovog javnog kanala komunikacije? Svakako važno je prisjetiti se da su u samim počecima društvenih mreža u USA kao i Evropi korisnici su bili i moderatori i određivali zajednički pravila ponašanja, tako da sadašnji izgled platformi nije nešto stalno i nepromjenjivo.

Monopol se danas ostvario nad nekim od ključnih ljudskih djelatnosti – kompanije imaju nadzor nad pretraživanjem podataka, provjerljivošću podataka, komunikacijom. Prikupljanje podataka, dosezanje kritične mase, kupovina „manjih” servisa – su sve strategije koje se nalaze daleko od proklamirane „slobodne tržišne utakmice” i osiguravaju „pobjednicima” monopol, koji je uz to povezan uz temeljne ljudske djelatnosti. S Facebookovom zloupotrebom privatnosti pokazuje se da privatni interes jedne korporacije nije nužno interes društvene većine, a stvar je time dramatičnija što su mreže zamijenile ili makar dopunile ono što se podrazumijeva pod "javnom sferom". Stoga je važno da se o mogućnostima i promjenama što više komunicira – ali demokratski, a ne na način fake-newsa.

 

(Tekst objavljen u Expressu 30. listopada 2020., vidi dolje.)

 

Reference:

1https://www.theguardian.com/commentisfree/2017/aug/30/nationalise-google-facebook-amazon-data-monopoly-platform-public-interest

2https://www.jacobinmag.com/2018/08/facebook-social-media-capitalism-regulation-advertising

Attachments:
Download this file (express.pdf)Express intervju[ ]565 kB

Pošteno je priznati da ova stranica koristi cookies/kolačiće.
Podatke koji se prikupe na taj način ne dilamo dalje. Pogotovo ne Googleu.
Za analizu statistike posjeta, kao i za sve drugo, koristimo open source.
OK?