Većina stanovnika Zagreba vidi kako je upravljanje gradom nakon potresa katastrofalno, a grad pokazuje razmjere devastacije skoro dva desetljeća vladavine Milana Bandića.

Potres je pokazao da je projekt saniranja fasada bio u potpunosti neučinkovit. Iako su godinama fasade padale i bez potresa i prijetile urušavanjem, projekt je bio sastavljen tako da se zbog skupe izrade dokumentacije i neizvjesnog ishoda, iznimno mali broj zgrada na njega prijavio. Godinama se očekuje i jak potres u gradu ipak grad nije bio spreman. Umjesto u temeljnu infrastrukturu ulagalo se u blještavilo, fontane i spomenike. I nakon potresa Bandić nastavlja graditi Spomenik domovini vrijedan 34,7 milijuna kuna, dok samo par stotina metara pored spomenika stoje razrušene kuće koje nema tko sanirati.

U slučaju potresa pokazalo se da civilna zaštita ne funkcionira - upute i važni brojevi telefona za otklanjanje šteta i odvoženje automobila zarobljenih pod ruševinama stizali su i 10 dana nakon potresa, civilna zaštita je bila neorganizirana, u nekim gradskim četvrtima gotovo nepostojeća.

Neposredno nakon potresa čelni ljudi Bandić i Kalinić davali su oprečne upute, šireći paniku i dezinformacije. Sada Bandić poručuje stanovnicima porušenih kuća da im Grad neće pomoći. Pristupilo se obnovama crkava, dok se stambene kuće koje predstavljaju opasnost za stanovnike i prolaznike ostavljaju kakve jesu, bez naznake pomaka. Loša je koordinacija i s Ministarstvom kulture koje je nadležno za utvrđivanje stanja i prioriteta za zgrade koje su zaštićena kulturna dobra. Statičara nema, građevinara je nedovoljno. Volontere konzervatore se odbija.

Ljude koji su ostali bez kuća smjestilo se u studentske domove gdje će izgleda ostati mjesecima, izložilo ih se potencijalnoj opasnosti zaraze, dok hoteli stoje prazni. Od 4800 gradskih stanova Bandić one slobodne ne želi dati ugroženima.

Stanovnicima grada se poručuje da ne očekuju pomoć od Grada. Istovremeno se zbog ekonomskih posljedica korona virusa prijeti smanjivanjem plaća i otpuštanjima onih radnika koji su upravo bili na udaru dviju katastrofa i koji spašavaju grad u nastaloj krizi.

Bandić preko većine u Skupštini donosi mjere koje će opet pomoći najbogatijima i eliti – oprost plaćanja dijela komunalne naknade (iako se kada je to radnicima trebalo tvrdilo da je takva mjera nemoguća) i oprost plaćanja najma.

Stanovnici Zagreba su revoltirani. I prije dviju katastrofa preko 20.000 prosvjednika se okupilo na glavnom zagrebačkom trgu kako bi pozvalo na opoziv gradonačelnika. Sada za vrijeme korona virusa i nakon potresa, broj onih koji su za njegovu smjenu nekoliko je puta veći. Ipak zbog mjera koje su na snazi prosvjedi su nemogući. Za referendum za opoziv gradonačelnika potrebna je dvotrećinska većina u gradskoj Skupštini.

Ono što oporba može i što bi trebala napraviti jest sazvati izvanrednu sjednicu Skupštine grada Zagreba s jasnim zahtjevima. Neki od nužnih zahtjeva trebali bi biti:

  • uspostavljanje kriznog stožera za sanaciju štete od potresa,
  • utvrđivanje prioriteta za sanaciju,
  • pokretanje i uključivanje postojećih volontera i novih na sanaciji,
  • zaustavljanje svih kapitalnih projekata, poput žičare koji nisu nužni za funkcioniranje grada,
  • prestanak izgradnje Spomenika domovini i svega što nije nužno za funkcioniranje grada,
  • obustavljanje svih javnih nabava koje nisu nužne za normalno funkcioniranje grada,
  • uvođenje potpune transparentnosti javnih nabava,
  • poništavanje nedavnih gradskih mjera za sanaciju posljedica privrednog šoka od korona virusa i donošenje mjera u korist radnika,
  • u sanacijama prioritet trebaju imati stambene zgrade a ne crkve, kao i objekti koji predstavljaju opasnost za stanare i pješake.

Pošteno je priznati da ova stranica koristi cookies/kolačiće.
Podatke koji se prikupe na taj način ne dilamo dalje. Pogotovo ne Googleu.
Za analizu statistike posjeta, kao i za sve drugo, koristimo open source.
OK?