Knjiga objašnjava osnove "teorije svjetskog sistema" (world-system theory) poznatog američkog (lijevog) sociologa Immanuela Wallersteina. Riječ je o multidisciplinarnom pristupu analizi trenutnog globalnog ekonomsko-političkog sistema koji povijesti (i sadašnjosti) pristupa iz perspektive dugih povijesnih razdoblja (longue durée), proučavajući dugotrajne tendencija u povijesti i razvoju svjetskog sistema i kapitalizma. Wallersteinova je teza, među ostalim, da je kapitalizam u svojoj završnoj fazi i da će se u sljedećih 50-ak godina situacija razriješiti ili…

China Miéville - Oktobar: Priča o ruskoj revoluciji

Približavamo se stotoj godišnjici velike oktobarske revolucije. Stoga preporučamo novoizišlu knjigu poznatog britanskog lijevog teoretičara China Miévillea posvećenu upravo oktobarskoj revoluciji.

Knjiga je pisana vrlo jednostavno i pitko, a opet i stilski ugodno (Miéville je inače i uspješan književnik) i pružit će zainteresiranim čitaocima i detalje i kontekst i kronologiju ovih velikih događaja. Za sve koji čitaju engleski - preporučamo!

http://gen.lib.rus.ec/book/index.php?md5=48488138316B2210C2C54C99008FD675…

Česta je kritika koja se upućuje bilo kakvim socijalističkim idejama, pa makar i vrlo blagim zahtjevima za socijalnom pravdom, da je to zastarjelo - "živite u 19. stoljeću".

Takva kritika samo pokazuje da indoktrinirani apologeti kapitalizma nemaju pojma o povijesti. Ideje socijalizma potječu iz 19. stoljeća i zapravo još nigdje nisu bile u potpunosti ostvarene (iako npr. ni zapadne socijalne države s javnim zdravstvom, školstvom itd. ne bi bilo bez…

O ovome se ne uči u školi, a moglo je promijeniti povijest...

Detaljan ali jednostavno pisan pregled zbivanja u Njemačkoj od 1918. do 1923. i njemačkoj revoluciji, koja je u tim godinama bila nekoliko putu na rubu uspjeha, ali koja se danas uglavnom zaboravlja (kao i neuspjele revolucije drugdje u Evropi nakon 1917. - u Austriji, Italiji i Mađarskoj). A upravo je njezin neuspjeh (u kojem su ključne uloge imale…

1. Karl Marx- kritičar društvene zbilje

Kada se marksističkom dijalektikom prilazi problematici kapitalističke privrede i njene posljedične krize, korisno je za početak ukratko iznijeti osnovne pretpostavke i znanstveno nasljeđe poteklo iz Marxova teorijskog opusa, uključujući metodološki okvir te glavne teorijske probleme. Marx se prije svega bavio analizom, kritikom i materijalističkom dekonstrukcijom kapitalizma, dajući pritom sveobuhvatnu kritičku teoriju s implicitom teorije promjene. Slijedno, Marxov opus se može podijeliti na dvije faze.…

 

POREZI I PRIVATNI SEKTOR

Kad je riječ o porezima najčešće se smatra da je jedina uloga poreza da financira javnu potrošnju. Unutar trenutnog sistema država prikuplja novac tako što ga porezima uzima od privatnog sektora, a prikupljeni novac se potom koristi za javnu potrošnju. Bitno je naglasiti da porez na rad (doprinose na plaću), kako god se to u praksi formalno reguliralo, zapravo ne plaćaju kapitalisti nego radnici. Radnici…

Autor: Joseph Choonara
Preveo: Drago Markiša

Izvor: Kapitalizam i kriza


Tri su osnovna pristupa razumijevanju ekonomskih kriza. Prvi je pristup onaj klasičnih teoretičara 19. st. koji su prvi pokušavali shvatiti funkcioniranje kapitalizma. Oni su mislili da se sustav u načelu sâm regulira i da to vodi do neke vrste ravnoteže. Adam Smith, jedan od najvećih klasičnih teoretičara, govorio je da kapitalista vodi "nevidljiva ruka" tržišta: "Vodeći se svojim interesima on često…

Autor: Joseph Choonara
Preveo: Drago Markiša

Izvor: Razotkrivanje kapitalizma (poglavlja 6 i 7)

Anatomija kapitala


Kapitalist ne razmišlja o proizvodnji onako kako je razmišljao Marx. Što se kapitalista tiče, mrtvi rad strojeva i sirovinâ jednako čini osnovu profita kao i živi rad koji pružaju radnici u zamjenu za nadnicu. Ta pogrešna koncepcija se odražava u velikom dijelu mainstreamekonomske teorije koja na različite vrste kapitala gleda kao na "faktore proizvodnje", od kojih svaki…

Autor: Joseph Choonara
Preveo: Drago Markiša

 
 
3. Novac pokreće svijet


Da se vratimo primjeru iz prošloga poglavlja – točno je da litra mlijeka može imati razmjensku vrijednost jednaku razmjenskoj vrijednosti novinâ, no nije baš vjerojatno da će prodavač novinâ htjeti razmijeniti novine za litru mlijeka svoje mušterije. U kapitalizmu ulogu "univerzalne robe" ima treća roba, novac, te tako čitav proces razmjene postaje tim zagonetniji. Odakle novcu…

Autor: Joseph Choonara
Preveo: Drago Markiša

Izvor: Vrijednost kod Marxa

 

Kapital započinje jednostavnim pitanjem: što omogućava razmjenu jedne vrste robe za drugu? Kako je moguće da litra mlijeka košta jednako kao i primjerak dnevnih novina? Te dvije robe su različite i po načinu upotrebe i po karakteristikama. One su proizvedene na drugačije načine. Zašto su, onda, iste vrijednosti u novcu? Što je ono što ih povezuje?

Marx tvrdi da sve robe…

Vodič kroz marksističku političku ekonomiju

Autor: Joseph Choonara
Preveo: Drago Markiša

Uvod

Nedavni fijasko kapitalizma izazvao je rastuće zanimanje za marksističku političku ekonomiju. Cilj je ovoga djela na nj odgovoriti kroz uvod u Marxove ideje te pokazati, bar u najširim crtama, kako se one mogu primijeniti na današnji kapitalistički sustav.

Pišući ovo, krajem 2008. godine, nije teško vidjeti nebrojene dokaze kapitalističkoga neuspjeha. Kolaps američkog balona na tržištu nekretninâ u jesen 2007. izazvao…

Piše: Drago Markiša

Komunizam je plemenita ideologija koja teži stvoriti radikalnodemokratsko društvo bez nejednakosti, siromaštva i socijalne nepravde. Neke povijesne pokušaje da se stvori takvo društvo kapitalističke su države ugušile u krvi - npr. Parišku komunu 1871. ili španjolske revolucionare (1936-1939). S druge strane, stjecajem povijesnih okolnosti (neuspjele revolucije u Njemačkoj, Italiji i Mađarskoj; napad zapadnih kapitalističkih zemalja 1918-1920; razrušena i nerazvijena zemlja itd.) Oktobarska revolucija 1917. izrodila se nakon…

Zanimljivo je kako inače najveći šljam na Zapadu/u Evropi - desničari notorni po svom rasizmu, antifeminizmu i općoj zadrtosti - odjednom upozoravaju na to da su svi muslimani izbjeglice/migranti) zadrti i zaostali (te da su zato nepoželjni).

Pritom u svojoj beskrajnoj gluposti nemaju pojma da ne postoji jedan islam i da se ne može tek tako trpati u isti koš nekoga iz Sirije i nekoga iz Alžira ili nekoga sa…

Jedna od rijetkih dobrih stvari oko života u Hrvatskoj je to što možemo nekažnjeno (za razliku od mnogih zapadnih zemalja) s interneta skidati bilo što - knjige, filmove, serije, kompjuterske igre... Tu je praktički već izvršena dekomodifikacija znanosti, umjetnosti i zabave i riječ je o području gdje praktički imamo socijalistički način distribucije unutar dominantnog kapitalističkog modela proizvodnje.

Znamo da u Hrvatskoj i okolici više-manje svi tako dolaze do onoga što…

Hrvatski socijalisti - ljudi koji ne vjeruju sami sebi

Kad je prošle godine, negdje u ovo vrijeme, Radnička fronta došla u fokus javnosti kao nova politička organizacija, neuobičajena radikalnost njezine antikapitalističke retorike izazvala je niz reakcija u redovima liberalnih medijskih komentatora i kapitalističkih apologeta. Po sadržaju i tonu reakcija bilo je jasno da su se domaći liberali poprilično uzbudili jer se organizirana skupina ljudi drznula dovesti u pitanje vladajući 'liberalni konsenzus'…

Suština tržišta jest da je ono mehanizam putem kojeg društvo organizira i koordinira postojeći društveni fond rada. Ovaj mehanizam je razvijan spontano, stihijski te se isto tako i održava. Označava postojanje velikog broja nepovezanih proizvođača koji se rukovode pohlepom za profitom, a ne ukupnim društvenim potrebama. Dakle, društvenu proizvodnju ne koordinira društveni plan u čijoj izradi i realizaciji sudjeluju radnici kao većina društva, nego slijepa potraga za profitom. Ovakvo koordiniranje…

Često se čuje da u Hrvatskoj nema "pravoga" kapitalizma, nego da je kod nas tzv. "divlji" kapitalizam, nekakva "rodijačka", balkanska verzija kapitalizma, različita od "pravoga" kapitalizma kakav je tobože u zapadnim zemljama. To nije samo zabluda, nego i vrlo bitna ideološka mistifikacija. Kako je očito da restauracija kapitalizma na ovim prostorima nije polučila najbolje rezultate, to se opravdava time što mi navodno "nemamo još pravog kapitalizma". Iako kapitalizam ima svoje…

Ne postoji dobra i loša privatizacija. Privatizacija je zapravo uvijek legalizirana pljačka. Privatizacijom se ono što pripada svima nama (svim radnicima i svim stanovnicima zemlje) predaje u ruke privatnim vlasnicima radi njihovih privatnih interesa te oni onda s tim privatiziranim dobrima mogu dalje raditi što god hoće. Hrvatska je pred ekonomskim kolapsom među ostalim i zato što nam je industrija uništena pretvorbom i privatizacijom. U slučaju da privatizacija ne dovede…

Ekonomija se često poistovjećuje s prirodom te se govori o "prirodnim zakonima" ekonomije. Jednako tako se onda u kapitalizmu i nezaposlenost smatra "prirodnom" i neizbježnom, kao nešto što mora postojati, kao što postoji gravitacija ili činjenica da će određen broj dana padati kiša. No ekonomija je proizvod ljudskog društva, a ekonomska stvarnost ovisi o realnim političkim okolnostima i interesima, a ne o nečemu što je izvan našeg dosega i na…

Prva stvar koje radnici trebaju biti svjesni ako se odluče boriti za svoja prava, jest to da su njihovi interesi kao klase suprotni interesima vlasnika/kapitalista. Osim toga, državne vlasti umjesto javnih interesa, koje bi nominalno morale štititi, u pravilu štite interese (uglavnom krupnog) kapitala. Zbog toga borba za radnička prava često znači i borbu s različitim državnim organima. Druga stvar koja se ne smije zaboraviti je da se radnici moraju…

Kroz medije se (koji su u vlasništvu privatnog kapitala ili državne vlasti koja je izabrana uz financiranje privatnog kapitala i koja zastupa uglavnom interese privatnog kapitala) svako malo plasiraju tvrdnje da su radnici lijeni, da premalo rade, da su neproduktivni, da su prečesto na bolovanju, da imaju i dobre plaće koliko rade, da i predobro žive itd. Rjeđe se s tako jasnom agendom govori o tome koliko je ljudi nezaposleno,…

Sindikati su radničke organizacije nastale iz ekonomske borbe protiv kapitala. Njihova je osnovna funkcija zaštita interesa i prava radničke klase unutar kapitalizma. Dakle, klasna borba između radnika i kapitalista uzrokovali su reakciju radnika u formi sindikata. S jedne strane, udruge kapitalista postojale su puno prije nego što su se radnici počeli organizirati. Udruživanje radnika, s druge strane, ima tendenciju kontroliranja ponude radne snage. Kontrolom nad ponudom radne snage sprječavaju se…

Pojmovi "socijalno partnerstvo" i "socijalni dijalog", koji se neprestano zazivaju, imaju bitnu ulogu u stvaranju prividne slike suvremenog društva. Njima se radnike, unatoč stvarnosti, pokušava uvjeriti u to da su tobože kapitalistima ravnopravni partneri koji rade zajedno u svrhu obostrane koristi te da su u skoro pa prijateljskom odnosu. "Dijalog" se predstavlja kao razuman način komunikacije radnika i vlasnika/uprave te sredstvo kojim treba riješavati sve probleme. "Socijalni dijalog" se stoga…

Knjiga Josepha Choonare "Unravelling Capitalism: A Guide to Marxist Political Economy" (2009) na sažet i jednostavan način opisuje marksistički pristup ekonomiji. Pojedina poglavlja su prevedena na našoj stranici:

1) Razotkrivanje kapitalizma
2) Vrijednost kod Marxa
3) Novac pokreće svijet
4) Anatomija kapitala
5) Kapitalizam i kriza

Pošteno je priznati da ova stranica koristi cookies/kolačiće.
Podatke koji se prikupe na taj način ne dilamo dalje. Pogotovo ne Googleu.
Za analizu statistike posjeta, kao i za sve drugo, koristimo open source.
OK?