Borba protiv ksenofobije i rasizma na mikro-razini (Gradska četvrt Novi Zagreb - Istok)

Prije nešto više od godinu dana, drugarica Miljenka Ćurković i ja postale smo vijećnice u gradskoj četvrti Novi Zagreb - Istok. Miljenka kao vijećnica u Mjesnom odboru Dugave, a ja u Vijeću gradske četvrti. Odmah smo se suočile s izraženom ksenofobijom nekih vijećnica i vijećnika potaknutom smještajem tražitelja azila u prihvatilištu Porin u Dugavama. U tom trenutku, dakle prije godinu dana, izbjeglička kriza već je bila ušla u svoju treću godinu, a hajci na izbjeglice je dakako doprinijela i ‘općedruštvena klima’.

U VGČ NZ-Istok je 19 vijećnica/ka, a ‘konstelacija’ je ovakva: bandićevci, uključujući i predsjednika Vijeća (4), HDZ (3), NLSŠ/HSLS (2), Most (1), SDP – HNS – Naprijed Hrvatska! (5), ŽZ (1), te Teo Celakoski i ja iz koalicije Zagreb je naš! – NL – ORaH – RF – Za grad (2). Od samog početka neki vijećnici i vijećnice su otvoreno izražavali svoje ksenofobne stavove prema izbjeglicama - dapače, većina njih - ako prebrojimo “ruke” - njih 12, a to je većina koju je nemoguće promijeniti. Neki od njih su se aktivno trudili potpaljivati strahove stanovnika Dugava i šire, pa smo svjedočili nizu konfabuliranih ‘incidenata’ u svrhu optuživanja stanovnika Porina. Ono što je dobro i u najvećoj mjeri doprinosi otporu ksenofobiji je rad nevladinih i drugih organizacija, a to su redom: Isusovačka služba za izbjeglice (JRS), Centar za mirovne studije (CMS), Crveni Križ i Are you Sirious? (AYS) - koje su od samog početka krize aktivne u Dugavama i odradile su i rade ogroman posao u zaštiti njihovih prava i senzibiliziranju zajednice. Suradnja je uspostavljena na samom početku mandata, a s nama su i lokalne građanske inicijative iz Dugava te Travnog.

S druge strane, aktivnosti onih kojima ljudi iz Porina smetaju uključivale su (i još uvijek uključuju) širenja glasina, panike i lažnih vijesti o tražiteljima azila, te korištenje svake problematične situacije u kvartu i šire za širenje mržnje prema izbjeglicama kao i pritisak da ih se preseli iz Dugava negdje drugdje, po mogućnosti na što dalju periferiju gdje uopće ne bi imali kontakt s "našim" ljudima. Ne radi se tu o klasičnim pritužbama “zbog razlika u kulturama” i “netrudu integracije izbjeglica”, već o optužbama motiviranim rasizmom i željom za progonom.

Recentniji slučaj bio je onaj s narkomanskom špricom na igralištu tj. javnoj površini na kojoj borave djeca iz jednog područnog dugavskog vrtića. Mjesecima se medijski spinalo da su za taj incident odgovorni tražitelji azila, no to je vodilo u razotkrivanje malverzacija gradonačelnika i gradske uprave kada se radi o nepoštivanju standarda vrtićkog boravka, radničkih prava odgajateljica i ostalih vrtićkih radnica i radnika, pogodovanju s iznajmljivanjem prostora za područne vrtiće, pogodovanju za podizanje besmislene ograde s otvorenim pristupom, opstruiranju nastojanja stanovnika Dugava da za djecu izbore bolje vrtićke uvjete itd. Napomenut ću i to da je na razini Gradske skupštine NZH zastupnica Bruna Esih nastojala populistički iskoristiti priliku da pridobije stanovnike Dugava, no cijeli slučaj je nakon nekoliko mjeseci medijske i političke hajke utihnuo (ne ulazeći u špekulacije iz kojih razloga).

Opasnija situacija se dogodila na samom početku mandata, a to je bio slučaj seksualnog napada od strane jednog tražitelja azila u kolovozu prošle godine. Suočile smo se s dobro poznatom praksom okrivljavanja izbjeglica kako bi se relativizirali problemi s nasiljem prema ženama kod nas i sakrili “naši” počinitelji seksualnih zločina, što nipošto nije slučaj samo ovdje već je globalna pojava koja je u ovoj izbjegličkoj krizi izrazito prisutna u zapadnim evropskim zemljama (sjetite se novogodišnjih napada u Kölnu 2015./2016.).

Zadržat ću se malo na slučaju Kölna jer je vrlo usporediv sa situacijom kod nas. Imigranti su bili optuženi da su u novogodišnjoj noći sudjelovali u više od 1000 slučajeva krađe, silovanja i napada na žene. Sjećate li se epiloga? Od 58 privedenih muškaraca, samo trojica su bili izbjeglice, potvrdila je njemačka policija. Od 1054 prijave koje su policiji stigle tu noć - 600 ih se odnosilo na krađe, a ne na seksualne prijestupe. Prema posljednjem službenom istraživanju na razini EU-a* o nasilju protiv žena, od 10 000 intervjuiranih Njemica 37 posto ih je izjavilo kao su doživjele neki oblik fizičkog nasilja ili prijetnje nasiljem od svojih partnera ili drugih muškaraca – najčešće očeva, braće, rođaka, prijatelja ili šefova. I to je realnost nasilja prema ženama. Nasilnici su u 80 posto slučajeva svih oblika nasilja bliski muškarci ili muškarci u poziciji moći.

No, unatoč izvještajima i statistikama - svejedno kojim - policijskim, feminističkih organizacija, međunarodnih tijela itd. statističke činjenice i brojke se svjesno ignorira, negira, a po po potrebi i interpretira, a to je slučaj i sa Dugavama.

U VGČ-u je zimus organizirana posebna tematska sjednica na kojoj su prisustvovali načelnik VI. PU i prestavnici policije, ravnateljica Porina i predstavnici spomenutih civilnih udruga koje sve ove godine rade volonterski s tražiteljima azila. Paralelno se kroz dežurstva u MO Dugave te kroz aktivnosti u zajednici u suradnji sa spomenutim udrugama radilo na informiranju i senzibiliziranju stanovnika Dugava. Unatoč policijskom izvještaju potkrepljenom statistikama i izvještaju ravnateljice Porina koji je potvrdio dokaze o tome kako su bojazni od ugrožene sigurnosti zbog stanovnika Porina neutemeljene, hajka nije stala, a dio te hajke je bio i spomenuti “incident sa špricom”. Jedna od vijećnica se se vrlo aktivno trudila pronaći dokaze o tome kako tražitelji azila iz Porina ugrožavaju sigurnost stanovnika Dugava, što je rezultiralo novim pritiskom na VGČ da traži pismeni izvještaj MUP-a o stanju sigurnosti te je nedavno izvještaj i stigao [u prilogu].

Izvještaj smo objavili i na facebook stranici MO Dugave Lijeva koalicija-RF**.

S obzirom na sve zaoštreniju anti-izbjegličku atmosferu, represivne mjere koje provode evropske i institucije članica te porast fašizma i rasizma diljem evropskog centra i periferije, ali i globalno, možemo očekivati da će daljnja borba biti itekako teška, no računamo na vašu suradnju. Završit ću riječima kolege Eugena Vukovića iz koalicijskog ZJN-a (i zahvaljujemo na pohvali): “Moguće je dakle i na toj mikro-razini napraviti nešto na ublažavanju problema koji su u punom smislu riječi globalni”.

 

* http://fra.europa.eu/…/violence-against-women-eu-wide-surve…
** https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=449211248923651&id=235527153625396

 Sanja Kovačević