Autor: I. M.

(iz razgovora našega člana s bivšim radnikom GT Jura)

„Prije tri mjeseca radio sam u građevinskoj tvrtki GT Jura iz Virja (Koprivničko-križevačka županija). Po zanimanju sam zidar, a u GT Jura sam bio zaposlen sveukupno tri godine. Inače, spomenuta tvrtka prije nešto više od četiri godine nazivala se Gratit. Naime, GT Jura je bila sestrinska tvrtka koja je osnovana nešto prije nego li je Gratit otišao u stečaj (2012./13.). I bivša tvrtka Gratit i sadašnja GT Jura u vlasništvu je iste osobe, Dragutina Šklebara. Iako se formalno kao vlasnik GT Jura vodi Martina Šklebar, stvarni vlasnik je njezin otac Dragutin. Treba reći i kako je to osnivanje nove tvrtke i promjena vlasnika učinjeno kako bi se izigrali vjerovnici bivšeg Gratita. Mnoge male tvrtke su propale jer su bile u kooperaciji s Gratitom (zbog neisplaćenih poslova). Također, mnogi radnici u tim tvrtkama su ostali bez posla i završili na ulici. Dug Gratita, njenog vlasnika Dragutina Šklebara, dostigao je više od 40 milijuna kuna. 

Samo privatnim bankama Gratit je bio dužan sveukupno 17 milijuna kuna (12,7 milijuna kuna duga Zagrebačkoj banci, 2,1 milijun kuna Erste Steiermarkische banci te 2,3 milijuna kuna HBOR-u). Pored banaka (Zagrebačka banka pod hipotekom drži i Šklebarov dvorac Inkey u Rasinji kod Koprivnice - kupljen od Općine Rasinja), gradskih i državnih tvrtki, Gratit je ostao dužan i Ministarstvu financija. Ti dugovi, iako su otpisani i dio kamata i glavnica, većinom ni dan danas nisu podmireni. Da apsurd bude još veći, Gratit i Šklebari su sami sebi dužni oko 43 milijuna kuna (dug tvrtke prema Dragutinu i Martini Šklebar). Tu pravnu zavrzlamu do sad još nisu uspjeli riješiti ni hrvatski sudovi ni Uskok.
Radnici su u vrijeme stečaja tvrtke proživljavali agoniju. Od tada je više od 100 radnika dobilo otkaze ili su ih zbog katastrofalne situacije sami dali. Gratit, odnosno, GT Jura je tako kroz par godina spao na oko 50 zaposlenih. Tih pedeset, među kojima sam donedavno bio i ja, radi u krajnje lošim radnim uvjetima i na svaki način im se svakodnevno krše radnička prava.

U GT Jura svaki radnik bez obzira na zanimanje tokom radnog vremena radi gotovo sve. Ako je netko, naprimjer, školovan za zidara i ako mu je po ugovoru o radu to radno mjesto, on mora raditi i kao tesar, armirač ili strojar. Jednostavno, radnika se ništa ne pita te ga se prisiljava da 10 ili 9 sati dnevno radi poslove za koje nije uopće kvalificiran. Svako protivljenje radnika takvoj situaciji koju određuje poslovođa (poslovođe su većinom bivši građevinski radnici u mirovini), rezultira prijetnjom otkaza. Rad vikendom, nerijetko subotom i do 17 sati popodne su česta pojava. Ponekad se radi i nedjeljom. Taj rad subotom i nedjeljom nije priznat niti plaćen kao prekovremeni rad. Čak je više puta bilo i pokušaja da se sat ili više prekovremenog rada (radno vrijeme od 7 do 19 sati) isplati u obliku nekog obroka u lokalnim restoranima (obrok od 20 kn kupljen u restoranu KTC-a). Plaće od nekih 3.500 kn znale su i danima kasniti, a bile su isplaćivane, radi smanjenja poreza, u dva dijela (primjerice, najprije se isplatilo oko 2.000 kn, a potom ostatak od oko 1.000 kn).

Sve to vrijeme, dok se nisu isplaćivale plaće, pojedini radnici bliski obitelji Šklebar govorili su kako Hrvoje Šklebar (sin vlasnika Dragutina Šklebara) troši novac tvrtke na lumpovanja po Virju i putovanja u inozemstvo. Dio radnika bi se povremeno zbog svega toga pobunio, no pojedinci bi ubrzo bili ušutkani (najčešće ucjenama, prijetnjama ili mitom). Prema kazivanju starijih radnika, u Gratitu, prethodnici tvrtke GT Jura, bio je osnovan i građevinski sindikat, no taj je sindikat zapravo bio 'mrtvo slovo na papiru'. Naime, Dragutin Šklebar je u sindikat postavljao svoje ljude, tako da sa sindikatom nije imao nikakvih problema. Problema nije imao ni sa službenicima inspekcije rada koji su redovito obilazili gradilišta, a koje je također imao na svom 'platnom spisku'. I dok se danas Dragutin Šklebar, iako je kao poduzetnik jedan od najvećih dužnika u Hrvatskoj, nesmetano bogati i hvali svojim bogatstvom, njegovi radnici rade kao robovi i životare od mjesečne crkavice koju im on neredovito isplaćuje.“

Pošteno je priznati da ova stranica koristi cookies/kolačiće.
Podatke koji se prikupe na taj način ne dilamo dalje. Pogotovo ne Googleu.
Za analizu statistike posjeta, kao i za sve drugo, koristimo open source.
OK?