Autor: V. Z.

Njemački antifašisti i ljevičari očito su izvukli pouku iz mračnog dijela povijesti svoje zemlje. Shvatili su da bez ujedinjenog antifašističkog i antikapitalističkog pokreta, stranaka, udruga i raznih inicijativa, nema ništa. Kobne greške iz borbe protiv nacizma tridesetih godina prošloga stoljeća sada se više ne ponavljaju. Ovoga puta više nema 'labavo', nema popuštanja niti kukavičluka. Njemačka lijeva i ostala aktivistička i progresivna scena odbacile su takav konformistički, oportunistički stav i poziciju. Vidljivo je to u svim prosvjedima tokom ove godine u nizu njemačkih gradova kao što su Hamburg, Köln, Frankfurt te nedavno u Hanoveru. Upravo spomenuti prosvjed protiv kongresa ekstremno desne stranke AfD-a u Hanoveru, koji se održao u subotu (2.12.2017.), pokazao je svu snagu i svijest naprednih i demokratskih snaga u Njemačkoj. Bez obzira na sukobe s policijom i na sve druge nemile posljedice koji su pratili te događaje, narodni otpor i to masovan je nužan i opravdan, tim više ako se vodi borba za humane i moralne ideale.

Iako je u poslijeratnoj Njemačkoj provedena polovična i blaga mjera denacifikacije koja je mnoge naciste ostavila ne samo na životu i slobodi nego im je dala i moć kroz političke i ekonomske vladajuće strukture zapadnonjemačke države, njemački pokret otpora tim silama zla (koje je najviše koristio SAD u Hladnom ratu) ipak se održao. Pored parlamentarne stranke Ljevice (Die Linke) u Njemačkoj djeluje i veliki broj drugih sličnih stranaka i civilnih udruga. Svi oni, iako ih se od strane njemačke desnice i mainstream medija nastoji javno kompromitirati ne baš demokratskim sustavom i praksom bivšeg DDR-a, danas predstavljaju jedine prave i istinske borce za ljudska prava i slobodu u Njemačkoj. Može se slobodno reći, njemačkoj desnici, odnosno od nedavno parlamentarnoj stranci AfD-u, ne daju da 'diše'. Protiv anti-imigrantske i antisemitske politike AfD-a, koji se nalazi u nizu pokrajinskih (u njih 14) kao i u saveznom parlamentu (Bundenstag), od rujanskih njemačkih izbora na svim sjednicama gotovo svakodnevno traju ogorčene borbe.

Veliki broj pokrajinskih i parlamentarnih zastupnika, većinom ljevice, protive se političkom i društvenom djelovanju populista i neofašista iz redova AfD-a. Smatraju kako je AfD sa svojim programom i aktivnostima velika opasnost za demokraciju, mir i slobodu kako Njemačke tako i ostatka Evrope. Svim legalnim sredstvima pokušava se neutralizirati ta relativno nova (AfD je osnovan 2013.) njemačka neonacistička politička organizacija. Učestali pozivi na bojkot kod glasanja za razne rasističke prijedloge zakona, koje u njemačkom parlamentu nude članovi i zastupnici AfD-a, samo su neke od metoda borbe. Druge metode, kao što su javni prosvjedi i to masovni, ali često nasilni, poput ovoga u Hanoveru, još su jedno oružje u borbi protiv desničarske pošasti koja se ponovo širi Evropom. Samo ove godine u Njemačkoj je izvedeno desetak (ako ne i više) masovnih prosvjeda protiv fašizma i kapitalizma. Na stotine i tisuće ljudi (preko 50.000 prosvjednika) izrazilo je svoje protivljenje raznim negativnim društvenim pojavama. U tim brojnim prosvjedima nisu učestvovale samo njemačke lijeve stranke i pokreti, civilne udruge već i, to se mora naglasiti, posebno zbog hrvatskih prilika, dio njemačke katoličke i protestanske crkve i privatnih ugostitelja. Primjerice, prije nekoliko godina u Kölnu je dio svećenika javno istupio s parolom 'Naš križ nema kvačice' (aludiranje na nacistički grb svastiku), dok je jedan dio ugostitelja otišao i korak dalje te je na svoje kafiće i restorane istaknuo transparente s natpisom 'Ne točimo pivo nacistima'. Bilo bi dobro i itekako poželjno da takvim društvenim zbivanjima svjedočimo i u zemljama jugoistoka Evrope koje su zarobljene ne samo kapitalizmom periferije nego i avetima fašizma iz Drugog svjetskog rata. Takvo nešto, primjerice, u Hrvatskoj ali i šire, za sada je nemoguće, no taj narodni radnički antifašistički i antikapitalistički bunt u Njemačkoj može nam i treba biti uzor i inspiracija.

Pošteno je priznati da ova stranica koristi cookies/kolačiće.
Podatke koji se prikupe na taj način ne dilamo dalje. Pogotovo ne Googleu.
Za analizu statistike posjeta, kao i za sve drugo, koristimo open source.
OK?