Kad god se netko zalaže za socijalnu pravdu, radnička prava, borbu protiv siromaštva i jednakost - uvijek će se naći netko tko će uletjeti s "argumentima" da a što s milijunima mrtvih od gladi u 1930-ima za vrijeme Staljina.

Kao prvo, moderna ljevica nema nikakve veze ni sa Staljinom ni s Maom, niti itko ozbiljan podržava Staljina ili niječe njegove zločine i katastrofalnu politiku. Staljin je, osim što je počinio gomilu zločina i zaveo strahovladu, zapravo obrnuo većinu progresivnih poteza koji su, unatoč užasno teškoj situaciji u postrevolucionarnoj Rusiji, ipak bili uvedeni te je pobio većinu revolucionara iz 1917.

Kao drugo, iako su priče o Holodomoru u Ukrajini (1932-3) i velikoj gladi u Kini (1959-1961), uzrokovane katastrofalnim politikama tadašnjih vlasti, strašne, postavlja se pitanje zašto se govori samo o tim gladima? Zašto se, na primjer, želimo li biti objektivni ne govori o 3 milijuna mrtvih od gladi u britanskom Bengalu 1943? Zašto se Winstona Churchilla zbog toga ne uspoređuje sa Staljinom i Maom? [1] Odakle dvostruki standardi? Naravno da glad u Bengalu nikako ne opravdava glad u Ukrajini ili Kini, ali ne bi li bilo objektivno spominjati sve troje, a ne samo dva od tri slučaja?

Kao treće, zašto uopće raspravljamo o pogrešnim politikama koje su dovele do nekoliko milijuna mrtvih u Ukrajini prije 80 godina? Naravno da je to strašno i nitko to ne može opravdavati, ali ne bi li bilo logičnije da, umjesto da govorimo o staljinizmu koji je davno propao i koji nitko ne zastupa, više govorimo o tome koliko ljudi umire DANAS - u kapitalizmu?
Naime, godišnje u (kapitalističkom) svijetu umire, prema UN-ovim podacima [2], 3.1 milijun djece! (broj ljudi koji umiru od gladi sveukupno je preko 7 milijuna). U 2016. je u svijetu bilo gladno 815 milijuna ljudi, a broj se povećava. [4] Zašto se to nikada ne spominje kada se kritizira sistem u kojem živimo, nego se spominju stvari od prije 80 godina?
Tim više što glad u svijetu nikako nije proizvod nekakve neizbježne prirodne nesreće - naime, u svijetu se proizvodi dovoljno hrane da nitko ne bude gladan (dapače, pola proizvedene hrane se baca [3]), ali problem je što se hrana u kapitalizmu proizvodi radi profita (da bi na njoj zaradili privatni proizvođači hrane koji čine manjinu društva), a ne zato da nitko ne bi bio gladan i da se hrani kvalitetno i zdravo.

Situacija nije bajna ni u našoj zemlji - svako peto dijete u Hrvatskoj živi ispod praga siromaštva, a više od 20.000 djece doslovno gladuje. [5] Skoro 30% ljudi je u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. [6]

Dakle, nitko ne opravdava niti može opravdavati katastrofalne politike koje su dovele do velike gladi i milijunskih smrti u povijesnim realsocijalizmima. Nitko ne zastupa ni obnavljanje takvih sistema. Ljudi koji govore o novom socijalizmu za 21. stoljeće ne zalažu se ni otprilike za išta što bi imalo veze sa staljinizmom ili bilo kakvom autokracijom. Međutim, zašto se govori samo o tome? Zašto se ne govori o vrlo sličnim i jednako strašnim događajima u povijesti kapitalističkih zemalja? I zašto se ne govori o onome što je puno bitnije - koliko je ljudi danas gladno i koliko ljudi danas umire u svijetu?

Odgovor je jasan - pričanje o SSSR-u i sl. nema nikakve veze s iskrenom tugom nad umrlima od gladi. Ne, riječ je o eksplicitnoj političkoj agendi koja selektivno upotrebljava povijesne činjenice kako bi opravdala status quo i onemogućila promjene u svijetu - jer promjena statusa quo ne odgovara manjini koja od sadašnje situacije profitira.

__________

[1] https://www.radnickafronta.hr/…/clan…/545-glad-u-kapitalizmu
[2] http://www.un.org/sustainabledevelopment/hunger/
[3] http://net.hr/…/raste-glad-u-svijetu-gladuje-815-milijuna-…/
[4] https://www.theguardian.com/…/…/jan/10/half-world-food-waste
[5] http://www.novilist.hr/…/Alarmantna-situacija-Vise-od-dvade…
[6] http://www.glas-slavonije.hr/…/Hrvatska-ima-22000-milijunas…

Pošteno je priznati da ova stranica koristi cookies/kolačiće.
Podatke koji se prikupe na taj način ne dilamo dalje. Pogotovo ne Googleu.
Za analizu statistike posjeta, kao i za sve drugo, koristimo open source.
OK?