Kapitalizam je u prošlosti razvio ekonomiju do neslućenih razmjera (i tako omogućio da ga u budućnosti zamijenimo nekim boljim sistemom ako se za to izborimo). Isto je tako omogućio širim slojevima ljudi, u možda 30-ak zemalja na svijetu (zapadna Evropa, sjeverna Amerika, Australija, neke dalekoistočne zemlje...), ali ni tamo ne svima, da žive razmjerno udobno (iako se i tu situacija često pogoršava) i svakako bolje nego što se živjelo u prošlosti.

No što je sa ostalih cca 170 zemalja na svijetu? Bogatima je na svijetu, gdje god živjeli, uvijek dobro. Ali nisu svi bogati. Brutalna je činjenica da ljudi koji npr. u Bangladešu rade po 14 sati dnevno najdosadnije poslove u užasnim uvjetima (koji nerijetko dovode do strašnih posljedica po zdravlje, nerijetko i po život) žive ne samo loše, nego i lošije od svojih predaka koji su prije kojih 20.000 godina u šumama skupljali bobice i živjeli kao lovci-sakupljači. Usporedba je povijesna (danas se više tako ne može živjeti niti bi to imalo smisla), a temelji se na činjenici da su lovci-sakupljači dnevno puno manje radili, živjeli su u prirodi i hranili se puno raznovrsnije, nego neki njihovi današnji potomci koji žive i rade u strašnim uvjetima*.

Kada govorimo o kapitalizmu kao svjetskom sistemu, valja imati na umu da se nikako ne može gledati samo američka ili nizozemska viša srednja klasa, nego trebamo gledati i one koji im za crkavicu proizvode odjeću koju oni nose.

*Ovu argumentaciju i usporedbu iznosi izraelski povjesničar Juval Noa Harari u knjizi (izdana je i u hrvatskom prijevodu) (Usporedi i argumentaciju o tome u intervjuu

Pošteno je priznati da ova stranica koristi cookies/kolačiće.
Podatke koji se prikupe na taj način ne dilamo dalje. Pogotovo ne Googleu.
Za analizu statistike posjeta, kao i za sve drugo, koristimo open source.
OK?