Male i slabo razvijene zemlje na periferiji kapitalističkog društveno-ekonomskog sistema ne mogu prevladati zaostajanje za najrazvijenijima. Ekonomska dominacija zapadnih zemalja centara ne može se izazvati pod pravilima tzv. slobodnog tržišta koja se nameću manje razvijenijima u okviru Evropske unije (već i evropski birokrati otvoreno govore o „Evropi dvije brzine”). Za Evropu jednakosti, a ne dominaciju centra nad periferijom! Ulazak Hrvatske u EU bio je cilj hrvatskih političkih elita desetljećima. Danas je samo 36 % onih koji članstvo u EU smatraju dobrim za Hrvatsku. Čak se 14 % ukupnog radnosposobnog stanovništva, oko 300.000 ljudi, iselilo i radi u inozemstvu – pri tome smo pri vrhu u EU u kojoj je prosjek tek 3,8 %.1 Iselili su često mlađi i najobrazovaniji – što može biti dobro za pojedince, ali je izrazito štetno da društvo ostaje bez najobrazovanijeg i radno najproduktivnijeg segmenta stanovništva. Iako su plaće pale u svim istočnoevropskim državama, hrvatskim su radnicima pale najdramatičnije, s 43 na 37 % prosjeka zapadne Evrope.2 Po cijeni rada po satu Hrvatska se nalazi tek na 22. mjestu među 28 zemalja.3 Da bi slika bila potpunija valja navesti i podatak da je Hrvatska postala zemlja s najvećom brzinom stope rasta privremenog zapošljavanja u EU4 - od 2012. do 2016. broj ljudi koji rade preko ugovora na određeno povećao se s 13,8 % na 22,2 % (EU prosjek je 14,2 %), a više od 50 % mladih zaposleno je putem nesigurnih ugovora (EU prosjek je 32 %). Čak 90 % novozaposlenih se zapošljava na određeno vrijeme.5 Članstvo u Evropskoj uniji samo je ubrzalo loše trendove. Evropska unija, na stranu mitovi o „zajedničkim civilizacijskim vrijednostima“, prije svega funkcionira kao ekonomska unija. I to ne kao ekonomska unija koja bi pomagala podjednako svim svojim članicama da se ravnomjerno i održivo razvijaju u korist radne većine, nego kao neoliberalna formacija koja primarno pogoduje krupnom kapitalu razvijenih zemalja zapadnoevropske jezgre (kao što su Njemačka, Nizozemska ili Austrija), a na štetu slabije razvijenih zemalja periferije EU (kao što su Hrvatska, Bugarska, Rumunjska ili Grčka). Male i slabo razvijene zemlje na periferiji kapitalističkog društveno-ekonomskog sistema ne mogu prevladati zaostajanje za najrazvijenijima. Ekonomska dominacija zapadnih zemalja centara ne može se izazvati pod pravilima tzv. slobodnog tržišta koja se nameću manje razvijenijima u okviru Evropske unije (već i evropski birokrati otvoreno govore o „Evropi dvije brzine”). Ekonomska dominacija je ujedno i uzrok i posljedica činjenice da u bogatim zemljama već postoje uvjeti za razvoj inovativnih tehnologija i know-howa, da su manje razvijene prema razvijenima u poziciji nejednake razmjene koja se manifestira kao dug prema bogatima, kao trgovinski deficit i kao okoštavanje proizvodne strukture manje razvijene ekonomije zbog kontinuirane i razorne izloženosti njezine ekonomije superiornoj stranoj konkurenciji iz razvijenih zemalja. Ako pravila tržišne utakmice namećemo ekonomski nejednakima tada će dominantnu konkurentsku poziciju imati i zadržati jači. Siromaštvo istoka i juga Evrope je povezano s bogatstvom zapadne Evrope. Dominacija se ne može ukinuti bez da se bogatije regije izlože uvozu iz regija u razvoju, bez obzira na restrikcije koje bi te manje razvijene zemlje trebale nametnuti njihovom konkurentnijem izvozu. Za prevladavanje ekonomske dominacije potrebno bi bilo također osigurati transfer inovativnih tehnologija koje bogate zemlje održava na vrhu.6 To se u postojećem neoliberalnom poretku neće desiti.


1.“EU citizens in other EU Member States”.

2.“EU East-West wage gap: huge and got bigger”.

3.“Estimated hourly labour costs for the whole economy in euros, 2016 Enterprises with 10 or more employees”.

4.“Ugovori na određeno vrijeme, sezonski i povremeni poslovi”.

5.“Čak 90 % novozaposlenih radnika ima ugovor na određeno vrijeme”.

6.“Tony Smith: Beyond Liberal Egalitarianism, Brill Leiden/Boston, 2017., str. 209.”.

Pošteno je priznati da ova stranica koristi cookies/kolačiće.
Podatke koji se prikupe na taj način ne dilamo dalje. Pogotovo ne Googleu.
Za analizu statistike posjeta, kao i za sve drugo, koristimo open source.
OK?

×

Greška

[OSYouTube] Alledia framework not found