- Zadnjih dana svjedočimo požarima u našem susjedstvu u Trogiru, a putem medija možemo pratiti izvještaje o katasrofalnim požarima u Grčkoj i u Turskoj... pred par tjedana razorne poplave pogodile su Njemačku i jasan je trend sve učestalijih pojava ekstremnih vremenskih prilika koje odnose ljudske živote, uništavaju čitava naselja, prometnu infrastrukturu, usjeve.. Međutim, znakovito je da mejsntrim mediji puno manje pažnje posvećuju ekstremnim vremenskim prilikama koje pogađaju siromašne krajeve svijeta, gdje su učinci razornih uragana, suša, poplava višestruko pogubniji nego na bogatom zapadu..
- U znanstvenoj zajednici i među klimatolozima postoji konsenzus kako je uzrok sve učestalijih pojava ekstremnih vremenskih prilika globalno zatopljenje koje je posljedica prevelike koncetracije stakleničkih plinova u atmosferi, prije svega ugljičnog dioksida (CO2) koje su se akumulirale spaljivanjem fosilne energije u vidu ugljena, nafte, plina. I to zadnjih 150 godina. A porast emisija posebno je izražen proteklih desetljeća i to ironično od kad se počelo govoriti o problemu globalnog zatopljenja - 2019 godine su za 60% veće godišnje emisije CO2 nego 1995 godine - ..
- Nakon što je koncentracija CO2 u atmosferi prešla razinu od 400 ppm čestica znanstvenici upozoravaju da ukoliko u što skorijem roku (nije sigurno koliko – optimistični scenariji govore desetljeće, pesimistični par godina) ne dođe do rapidnog smanjenja novih emisija CO2 globalni porast temperature neće se moći zadržati u okvirima 1.5 stupnja Celzijusa u odnosu na predindustrijsku prosječnu temperaturu na Zemlji, a posljedice će biti katasrofalne/kataklizmične u vidu još učestalijih i još ekstremnijih vremenskih prilika.. takvi vremenski uvjeti ugroziti će živote stotina milijuna ako ne i milijardi ljudi, prije svega onih koji žive u siromašnim dijelovima globalnog juga/istoka
- Da bismo spriječili takav scenariji i sačuvali održive klimatske uvjete života budućim generacijama potrebno je rapidno srezati globalne emisije CO2 -To ne znači samo ubrzano zatvaranje fosilnih elektrana i rapidan prelazak na obnovljive izvore energije već i rezanje fosilne potrošnje, pri čemu treba krenuti od luksuzne potrošnje najbogatijih koja proizvodi višestruko veće emisije CO2 nego fosilna potrošnja siromašnih (koja im je često nužna za puki opstanak) - 1% najbogatijih ima 175 puta veći ‘ugljični otisak’ nego 10% najsiromašnijih.. Dakle, ukoliko ne želimo premašiti preostali ‘ugljični budžet’ kojeg kao čovječanstvo možemo potrošiti, ukoliko želimo spriječiti porast prosječne temperature iznad 1.5 stupnja Celzijusa, tada je potrebno prvo srezati nepotrebnu luksuznu potrošnju najbogatijih..
- Ovdje se nalazimo kraj jedne od velikih, luksuznih jahti, koja svojom veličinom spada u red tzv. superjahti koje troše goleme količine benzina/nafte, u tisućama litara na svaki sat vožnje, a time proizvodi i goleme emisije CO2, kako bi se šačica kapitalističkih bogatuna mogla šepuriti. Globalna flota od 300 superjahti godišnje emitira veću količinu CO2 nego čitave nacije, recimo 10 milijuna stanovnika siromašnog Burundija.. U situaciji kada svaka nova velika no ujedno nepotrebna emisija CO2 iscrpljuje preostali ‘ugljični budžet’ i izravno doprinosi povećanju učestalosti ekstremnih vremenskih prilika, luksuznu fosilnu potrošnju koja proizvodi takvu razinu emisija treba početi tretirati kao kriminalan čin, čin nasilja nad onima koji su žrtve klimatskih promjena, globalnog zagrijavanja i ekstremnih vremenskih prilika..
- Nažalost, unatoč sve raširenijem isticanju problema klimatskih promjena i globalnog zatopljenja, čak i u mejnstrim medijima, gotovo nitko javno ne govori o problemu luksuzne fosilne potrošnje bogataša koja proizvodi goleme količine CO2 i o potrebi da se ona prva sreže.. Upravo suprotno i – o problemu klimaskih promjenama govori se paralelno sa isticanjem luksuzne potrošnje i goleme tajkunske imovine kao uzora, kao ideološkog sna o bogaćenju.. umjesto da se takva potrošnja tretira kao neprihvatljiva, kao kriminalan čin..
- I hrvatska politika s jedne strane nastoji sebe predstaviti kao ekološki osvještenu, u raznim dokumentima, strategijama i zakonima sve češće spominje fraze o ‘zelenoj tranziciji’, obnovljivim izvorima energije i postfosilnoj ekonomiji, održivom razvoju, dok s druge strane potiče istraživanje novih nalazišta nafte i plina u Jadranu, hvali se izgradnjom novih marina za velike jahte (Rijeka), dakle nastoji privući bogataše i njihovu pokretnu imovinu koji emitiraju goleme količine CO2
- Problem globalnog zatopljenja i klimatskih promjena neće se istinski početi rješavati, a vremena je sve manje, dok ne slomimo hipokriziju vladajućih elita koje su svjesne da se problem klimatskih promjena ne može više ignorirati, pa ga čisto deklarativno spominju, održavaju razne međunarodne skupove, konferencije, panele gdje nominalno izražavaju svoju zabrinutost i odlučnost da se stvari mijenjaju, a sve i dalje rade kako bi se nastavio business as usual..
- Pritom, superjahte tajkuna su najistaknutiji primjer, ali tu su i tzv. SUV (sport utility vehicel) vozila ili ‘gradski đipovi’ koji zbog težine i snage troše više nafte/benzina i zaslužna su što je sektor prometa drugi najveći emitent CO2, iza sektora proizvodnje energije iz fosilnih izvora (‘fosilne elektrane’) .. prema izvještaju IEA (International Energy agency) u 2020 je došlo do pada emisija ugljičnog dioksida u svim sektorima, jedino je došlo do značajnog rasta u segmentu SUV vozila (njihova prodaja je porasla za 43% na globalnom tržištu vozila)..
- dakle, nisu samo tajkuni zaslužni za nepotrebnu luksuznu potrošnju već i značajni dijelovi srednje klase. S rezanjem te luksuzne potrošnje paralelno je potrebno mijenjati temeljne obrasce zadovoljenja potreba, pa i u segmentu prometa gdje posjedovanje atomobila od strane svakog kućanstva nije racionalno, a svakako ne posjedovanje SUV vozila, a umjesto toga početi znatno jačati ekološki javni prijevoz i dijeljenje automobila..