Mate Kapović, bivši zastupnik RF-a u Gradskoj skupštini i nositelj liste za predstojeće izbore, te David Bilić, trenutni gradski zastupnik RF-a, su ispred Ministarstva financija istaknuli da je protiv RF-a prije godinu dana vođena žestoka antikampanja zbog prijedloga da se teret koronakrize prebaci s leđa radne većine na najbogatije oporezivanjem njihove štednje, dok danas prolazi potpuno neprimijećeno to da njemačke privatne banke uvode kaznene kamate na štednju sličnih iznosa.
Bilić je na početku istaknuo da je prošlo otprilike godinu dana otkad je Katarina Peović u ime RF-a u javnosti napomenula da bi se moglo razmisliti o tome da se, u doba korona-krize, progresivno oporezuje štednja najbogatijih, s obzirom na statistike koje pokazuju da samo 1,7% najbogatijih u Hrvatskoj drži 40% sve štednje. RF je predložio da se dodatno oporezuje štednja viša od otprilike 700.000 kn, što je suma koju garantira Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju bankarskog sustava.
Nakon toga se mjesecima, nastavlja Bilić, iz medija i od strane liberalnih komentatora napadalo na RF i o prijedlogu govorilo kao o „otimačini“, kao da su progresivni porezi nešto nečuveno. Tako smo došli u bizarnu situaciju da su u zemlji u kojoj je, prema zadnjem Eurostatu, skoro 20% ljudi na rubu siromaštva, a oko 50% ne može podmiriti neočekivane financijske troškove niti si priuštiti ni tjedan dana godišnjeg odmora, najveći problem postali nešto viši porezi za 51.000 najbogatijih s prosječno 1.5 milijuna kuna na štednji, pri čemu se, prema RF-u, tu radilo isključivo o štednji povrh prve nekretnine, automobila i vikendice – zaključio je Bilić.
Još je zanimljivije, nastavlja Kapović, pogledati na cijelu problematiku s godinu dana odmaka. Iz Njemačke su stigle vijesti da su ondje privatne banke odlučile, zbog premale potrošnje u doba korona-krize, ograničiti štednju na 100.000 eura – što je tek nešto viša brojka od one o kojoj je lani govorio RF, s tim da je u Njemačkoj 100.000 eura zapravo, zbog daleko viših primanja, manja svota nego u Hrvatskoj. Neke njemačke banke čak žele kaznene kamate uvesti na svu štednju višu od 25.000 eura.
Ono što zapanjuje, istakao je Kapović, kako je u Hrvatskoj ova vijest prenijeta, ali je gotovo nitko nije komentira u svjetlu lanjske rasprave. Dakle, u Njemačkoj, gdje svote više od 100.000 eura u praksi žele dodatno oporezovati privatne banke, očito nema „otimačine“ o kojoj se govorilo u Hrvatskoj. Gdje su sad svi oni komentatori, mediji i trbuhozborci kapitala koji su lani tako bjesomučno napadali RF?, zapitao se Kapović. Očito je da njima ne smeta kada od takvog poreza na visoku ušteđevinu profitira privatni kapital, a smeta im kada bi taj novac išao u javni proračun.
Vrijeme je da se počne razmišljati na potpuno drugačiji način, zaključio je Kapović, i da se naglasak stavi na radnu većinu i one koji teško žive, a ne na zaštitu bogatih i ekonomsko-političke elite. Kapović i Bilić su presicu završili pozivom svima, a pogotovo radnicama i radnicima, da na predstojećim lokalnim izborima glasaju za listu RF-a, kao jedine istinske radničke opcije koja se beskompromisno bori za prava i interese radne većine.